Cimet u prehrani

Cimet je u zadnje vrijeme u našim kućanstvima postao neizbježan, gotovo kao sol. Jutarnje kaše, smoothije, jogurt, kolače, pogotovo one božićne, pa čak i slana jela poput curryija obogaćujemo ovim začinom koji jelima daje prirodnu slatkoću, ugodnu toplinu i aromu.

Zašto cejlonski cimet nosi nadimak „pravi“ cimet

Postoji nekoliko različitih vrsta cimeta, a dvije glavne vrste u upotrebi su cejlonski (Cinnamomum zeylanicum) i kineski cimet (Cinnamomum cassia). Cejlonski cimet naziva se i „pravi“ cimet, a opisuju ga kao meke slojevite štapiće svijetle boje, dok su ostale vrste tamne boje, a štapići su tvrdi, šuplji i umotani u jedan sloj. Cejlonski cimet ima delikatan okus i nisku razinu kumarina. Dokumentirano je da kineski cimet može biti toksičan za jetru jer sadrži visoku razinu kumarina (0,8 do 10,63%), dok cejlonski cimet ima nisku razinu sadržaja kumarina (oko 0,2%) zbog čega se smatra sigurnijim za korištenje.

Glavni aduti cimeta zaslužni za njegovo djelovanje

Najvažnije aktivne tvari u cimetu su cinamaldehid i trans-cinamaldehid koji su prisutni u eteričnom ulju cimeta te osim što doprinose ugodnom mirisu, zaslužni su za različita biološka djelovanja cimeta u organizmu. Kora cimeta također sadrži i procijanidine i katehine koji posjeduju antioksidativna svojstva. Polifenoli iz cimeta iznimno su snažni, a istraživanja pokazuju da prema jačini konkuriraju polifenolima češnjaka i origana. Ono po čemu je cimet možda i najpoznatiji jest po svom antidijabetičkom djelovanju. Postoje dokazi kako upravo ti snažni polifenolni spojevi topivi u vodi i ekstrahirani iz cimeta, oponašaju inzulin, povećavaju osjetljivost na inzulin inhibiranjem tirozin fosfataze, enzima koji inaktivira inzulinske receptore.

Cimet i dijabetes – pregled nedavnih istraživanja

Nekoliko randomiziranih kliničkih istraživanja u odraslih bolesnika s dijabetesom tipa 2 bavilo se učincima različitih preparata od cimeta u prahu na promjene indeksa za kontrolu glukoze u krvi kroz dulje vremensko razdoblje (tzv. glikiranog hemoglobina HbA1c), glukoze u plazmi na tašte i razine lipida u krvi. Trajanje ovih studija kretalo se od 4 tjedna do 4 mjeseca s dnevnim dozama cimeta od 500 mg do 6000 mg. Bez obzira na značajnu heterogenost u dizajnu studije, većina studija pokazala je smanjenje razine glukoze na tašte od 10% do 15% u odnosu na početnu vrijednost. Povoljni učinci cimeta bili su izraženiji u bolesnika koji nisu uzimali lijekove te u bolesnika s visokim početnim HbA1c. Također, cimet se ispitivao i kao profilaksa za dijabetes. U osoba s predijabetesom unos cimeta u obliku dodatka prehrani tijekom 12 tjedana poboljšao je razinu glukoze na tašte i toleranciju na glukozu. Ispitanici su unosili 1,5 g cimeta dnevno što predstavlja dozu koju je lako uklopiti u svakodnevnu prehranu.

Djelovanje cimeta na zdravlje srca

Velika analiza istraživanja objavljena 2020. godine, koja je obuhvatila čak 16 istraživanja i više od 1000 ispitanika, pokazala je kako unos cimeta u obliku dodatka prehrani značajno snižava trigliceride, ukupni kolesterol i LDL kolesterol kod dijabetičara. Osobe s dijabetesom imaju dva do četiri puta povećani rizik od bolesti srca i krvnih žila, vodećeg uzroka smrti među osobama s dijabetesom. Dislipidemija i hipertenzija glavni su promjenjivi čimbenici rizika za dijabetes tipa 2 i povezane bolesti srca i krvnih žila stoga potvrđena učinkovitost cimeta u snižavanju povišenih masnoća u krvi unosi optimizam.

Saveznik u borbi protiv karcinoma

Cimet je prirodna komponenta koja pokazuje širok raspon farmakoloških funkcija uključujući antioksidativno, antimikrobno i antikancerogeno djelovanje. U nastanku i širenju karcinoma u organizmu ključnu ulogu igra oslabljena apoptoza. Kad stanice nisu više potrebne ili kada postaju prijetnja organizmu, one podliježu samoubilačkoj programiranoj smrti ili apoptozi. Manjkavosti i nedostatnosti procesa apoptoze mogu biti jedan od uzroka tumorskoga rasta. Sve veći broj dokaza pokazuje da cimet, kao terapeutsko sredstvo, djeluje antikarcinogeno utječući na brojne putove povezane s apoptozom u stanicama karcinoma.

Još nekoliko riječi hvale

Cimet se zbog svog snažnog antioksidativnog djelovanja smatra blagotvornim i kod autoimunih bolesti te kod neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, a zbog antimikrobnog djelovanja preporuča se kod bakterijskih, virusnih i gljivičnih infekcija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Bademi

Bademi i nesanica

Dislipidemija

Povišeni kolesterol

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Zabrinutost zbog glifosata

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]