Mogu li prehrambena vlakna pomoći u smanjenju otpornosti na antibiotike?

Dobro je poznato da prehrambena vlakna imaju važno mjesto u svakodnevnoj prehrani te se njihov adekvatan unos povezuje s prevencijom nastanka brojnih bolesti, kao i cjelokupnim dobrim zdravljem. Postoji li poveznica između adekvatnog unosa vlakana i otpornosti bakterija na antibiotike, saznajte u nastavku članka.

Dvije su vrste prehrambenih vlakana

Razlikujemo dvije vrste prehrambenih vlakana: vlakna topiva u vodi i netopiva vlakna. Topiva vlakna, poput pektina, koja nalazimo u voću i povrću se u procesu probave otapaju stvarajući viskoznu masu koja štiti cjelokupni probavni sustav od apsorpcije različitih spojeva. S druge strane, netopiva vlakna, kao što su celuloza, hemiceluloza i lignin, a čiji su odličan izvor pšenica, mekinje, grah i soja, prolaze kroz probavni sustav gotovo nepromijenjena, ali zato imaju sposobnost apsorpcije vode čime pripomažu redovito pražnjenje crijeva. Na taj način sprječava se duže zadržavanje nekih toksičnih spojeva u organizmu štiteći ga pri tome od različitih bolesti ili potencijalno opasnih stanja. Neke tvari iz ove skupine, primjerice fruktooligosaharide te galaktooligosaharide, danas svrstavamo u prebiotike, specifičnu vrstu biološki aktivnih spojeva. Interakcijom prebiotika i dobrih bakterija u našim crijevima dolazi do brojnih povoljnih djelovanja u organizmu, a jedno od važnijih je sinteza kratkolančanih masnih kiselina koje predstavljaju gorivo za stanice debelog crijeva. Prosječan dnevni unos vlakana trebao bi iznositi od 25 – 35 g vlakana, a poželjno je da to bude mješavina topljivih i netopljivih vlakana.

Utjecaj prehrambenih vlakana na zdravlje

Prehrana koja obiluje prehrambenim vlaknima dovodi se u vezu sa smanjenim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pretilosti te nekih gastrointestinalnih bolesti i poremećaja. Nadalje, povećani unos prehrambenih vlakana poboljšava profil lipida u serumu, snižava krvni tlak, olakšava kontrolu glukoze u dijabetičara, potiče redovito pražnjenje crijeva, pomaže gubitak suvišnih kilograma, a vjeruje se i da poboljšava rad imunološkog sustava. Osim toga, nova znanstvena saznanja ukazuju na potencijal topivih vlakana u smanjenju antimikrobne rezistencije.

Topiva vlakna i otpornost na antibiotike

Rezistencija na antibiotike, odnosno antimikrobna rezistencija (AMR), sve je ozbiljniji problem na koji ukazuju stručnjaci diljem Europe. Definira se kao otpornost mikroorganizama na djelovanje antibiotika. Mikroorganizmi koji imaju otpornost na različite najčešće korištene antibiotike kao što su tetraciklin i aminoglikozidi značajan su izvor rizika za ljude diljem svijeta, a za očekivati je kako će se ovaj problem vjerojatno pogoršati tijekom narednih desetljeća.

AMR se u najvećoj mjeri odnosi na crijevni mikrobiom iz čega je proizašla ideja kako bi promjene u prehrani mogle biti novo oružje u borbi protiv otpornosti na antibiotike. Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu mBio, zdrave odrasle osobe koje imaju raznoliku prehranu i unose najmanje 8 do 10 grama topivih vlakana dnevno imaju manji udio crijevnih bakterija koje su otporne na antibiotike. Cilj ovog istraživanja bio ispitati povezanost razina gena otpornosti na antibiotike kod crijevnih mikroorganizama i unos vlakana te proteina životinjskog podrijetla. U istraživanju je sudjelovalo 290 zdravih odraslih ispitanika.

Rezultati istraživanja pokazali su da je prehrana s višim unosom vlakana i nižim unosom proteina, posebno iz govedine i svinjetine, značajno povezana s nižim razinama gena za antimikrobnu rezistenciju. Iznenađujuće, na niske razine AMR-a više je utjecala raznolika prehrana nego povećan unos vlakana što bi moglo dovesti do zaključka da bi topiva vlakna trebalo unositi iz različitih izvora. S druge strane, ispitanici koji su imali najveću AMR, istovremenu su imali i značajno manju raznolikost crijevne mikrobiote.

Prehrambena vlakna čine važan dio pravilne i uravnotežene prehrane sa svestranim pozitivnim djelovanjem na naše zdravlje, a nova istraživanja dokazuju da mogu biti od koristi i kod sve većeg problema otpornosti bakterija na antibiotike.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Prehrana

Seboroični dermatitis vlasišta

Antibiotik

Gangrena fournier

Pod ovim nazivom krije se urgentna urološka bolest koja zahtijeva promptnu kiruršku i medikamentoznu terapiju. Riječ je o upalnoj bolesti koja svoje ishodiše najčešće nalazi u neposrednom području oko analnog otvora (perianalni apsces) ili u samoj perirektalnoj zoni (dakle u okolini završnog dijela debelog crijeva). Daleko rjeđe je sam uzrok te upalne bolesti u urogenitalnoj […]

Natrijev glutamat

Omraženi natrijev glutamat kao potencijalno rješenje velikog javnozdravstvenog problema

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da opasno pretjerujemo s unosom soli u hrani i da prosječno globalno gledano svakodnevno unosimo dvostruko više soli nego što se preporuča. Visoki unos  soli značajno povećava rizik od kroničnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, a procjenjuje se da kada bi države intervenirale, da bi se moglo do 2030. godine […]

Prehrana

Prehrana u trudnoći

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Inzulinska rezistencija

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Nutricionizam

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]