Navodne i stvarne dobrobiti soka od celera

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Celer sadrži 1,8 g vlakana na 100 g celera, a navodna preporučena količina ovog soka je otprilike pola litre na dan.

Svakodnevno svjedočimo pojavljivanju novih „bombastičnih“ vijesti vezanih uz prehranu, a u današnje doba društvenih mreža takve se vijesti šire nekontroliranom brzinom. Veliki je broj popularnih trendova u prehrani već pomalo zaboravljeno, ali se zato novi svakodnevno populariziraju. U posljednje vrijeme jedan od značajnijih svakako je ispijanje soka od celera.

Autor ovoga trenda tvrdi da je do saznanja o ljekovitosti ovog napitka došao, ne pomoću stručne literature, znanstvenih istraživanja ili mišljenja stručnjaka, već na jedan sasvim nekonvencionalan način, od strane duhova. Ova bi činjenica bila pomalo duhovita, da broj osoba koji slijepo slijede ovaj trend značajno raste iz dana u dan. U nastavku saznajte navodne i provjerene dobrobiti ispijanja soka od celera.

Koje su navodne dobrobiti ispijanja soka od celera?

„Sok od celera je jedan od onih tonika koji vam čisti jetru – tako vas liječi i tako gubite na tjelesnoj masi, i postajete sveukupno zdravi!” – samo je jedna od izjava koju autor ovoga trenda navodi u svojoj knjizi. On ističe kako je sok od celera neotkriveni lijek našeg doba, a ovo su samo neke od navodnih dobrobiti žarko zelenog napitka:

·        sadrži natrijevu kristaliziranu sol i tako oštećuje patogene,

·        čisti jetru od metala, toksina, pesticida, herbicida,

·        liječi autoimune bolesti,

·        bori se protiv streptokoka,

·        detoksicira tijelo,

·        čisti krv,

·        liječi nadbubrežne žlijezde,

·        dovodi do gubitka tjelesne mase.

Treba naglasiti kako niti jedan od ovih navoda nije znanstveno potkrijepljen, odnosno zasnovan na znanstvenim istraživanjima, a bez obzira na to brojne se slavne osobe, „influenceri“ te pobornici ovog trenda kunu u ovaj zeleni napitak.

Koje su stvarne dobrobiti soka od celera?

Celer sadrži 1,8 g vlakana na 100 g celera, a navodna preporučena količina ovog soka je otprilike pola litre na dan. Očigledno je kako se na ovaj se način unosi značajna količina vlakana čime se može približiti zadovoljavanju dnevnih potreba za vlaknima. Poznato je kako netopiva vlakna prolaze kroz probavni sustav gotovo nepromijenjena i zato imaju sposobnost apsorpcije vode čime pripomažu redovito pražnjenje crijeva. Posljedično, vlakna imaju pozitivan utjecaj na probavu. Za usporedbu 100 g jabuke s korom ima 3,2 g vlakana, 100 g kupina ima 7,3 g, a malina čak 9,3 g vlakana na 100 g. Odnosno, za manju količinu ovoga voća, može se unijeti jednaka količina vlakana kao u pola litre soka od celera. Celer ima izrazito malu kalorijsku vrijednost i to 17 kcal na 100 g. Ispijanjem pola litre soka, u organizam se unesi manje od 100 kcal, a zbog velikog volumena, zasigurno pridonosi održavanju sitosti te samim time može pomoći održavanju ili smanjenju tjelesne mase.

Na životinjskim modelima je u više studija  pokazano kako celer ima antihipertenzivni učinak i to zbog prisutnosti kemijskog spoja 3-n-butil ftalida koji je uz sedanolid u prvenstveno odgovoran za aromu i okus celera. U kliničkim studijama pacijenti koji su konzumirali sok od celera također su pokazali bolje nalaze u vidu smanjenja krvnog tlaka te su tako potvrđeni rezultati prethodnih studija.

Hoće li vam sok od celera naškoditi?

Rizik je najmanji za zdrave pojedince, a problem nastaje kad se vjerovanje u čudesne ljekovite pripravke „prodaje“ pacijentima s određenim dijagnosticiranim bolestima i na taj ih se način čini izrazito ranjivima.

Kao što je prethodno navedeno, ovaj sok može imati i neke pozitivne učinke. Ako ste ga probali, znate kako mu okus i nije najprivlačniji. Ne postoji razlog zašto celer ne biste smjeli pomiješati s drugim voćem i povrćem i tako mu poboljšati ne samo okus, već i sveukupan nutritivni sastav.   

Zaključno, kada se na tržištu pojavi određeni „čarobni“ proizvod, ljekovita namirnica ili superiorna dijeta treba se zapitati jesu li njihove zdravstvene tvrdnje „predobre da bi bile istinite“, tko je autor tih tvrdnji i jesu li izvori pronađenih informacija vjerodostojni, odnosno školovani stručnjaci. Uravnotežena i raznolika prehrana uvijek će imati veće dobrobiti na sveukupno zdravlje pojedinca od jedne izolirane namirnice.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]