Pravilan odabir namirnica prilikom kupovine

Naravno, ako se želimo ukusno i zdravo hraniti, moramo biti upoznati s nekim osnovnim pravilima prilikom odabira namirnica.

Budući da hranjenje ustvari treba biti zadovoljstvo, hrana zahtijeva posebnu brigu, kako bi se izbjeglo njezino kvarenje uzrokovano štetnim bakterijama. Pa evo, počnimo s kupovanjem hrane i njenim nošenjem kući. Načelno, kakav je sve oprez tu potreban?

Znamo da su bakterije  najvažniji uzročnici kvarenja hrane. Određena količina bakterija prisutna je u gotovo svakoj hrani, a posebno u onoj svježoj. Ispravnim čuvanjem i odgovarajućom pripremom hrane, njihova se količina svodi na neškodljivu razinu ili se potpuno uništi.

Moramo znati da na kvalitetu  i ispravnost hrane koju kupujemo ili smo kupili, velikim dijelom možemo utjecati i mi. Nakon kupovine briga za namirnice postaje naša obaveza, tako da nije nevažno na koji način ćemo tu hranu transportirati, čuvati i pripremati.

Ako kupujemo svježu hranu, kao što su voće, povrće ili sirovo meso,konzerviranu hranu, trajne namirnice, dakle bilo koju hranu, najvažnije je detaljno pregledati svaki proizvod prije kupnje. Potrebno je prije svega izbjegavati svaku hranu s deformiranom, oštećenom, napuhnutom ili na bilo koji način promijenjenom ambalažom. Kod svježe hrane potrebno je posebno obratiti pažnju na promjene konzistencije, boje ili mirisa, naročito kod voća, povrća i mesa. Naravno, uvijek je potrebno provjeriti rok trajanja, koji mora biti jasno i čitko naznačen na ambalaži ili mjestu kupnje. Moramo izbjegavati hranu kojoj je prošao rok trajanja, ali i onu za koju nismo sigurni da ćemo je potrošiti prije isteka roka trajanja.

Također, moramo izbjegavati ohlađenu i smrznutu hranu koja ne stoji u za to predviđenim hladnjacima ili zamrzivačima ili onu hranu koju često možemo naći u trgovinama zamrznutu, dok je na deklaraciji označena kao svježa namirnica, ali ju je prije isteka roka trajanja trgovina zamrznula pa ju često nudi na akcijskim sniženjima.

Pravilnu kupovinu obavljamo na taj način da po redoslijedu prvo uzimamo s polica konzerviranu i suhu hranu te namirnice u trajnoj ambalaži, a neposredno prije nego što se zaputimo na blagajnu uzimamo zamrznutu, ohlađenu ili vruću hranu. Naročitu pažnju moramo obratiti kada kupujemo sirovo meso, bez obzira je li već konkfekcionirano ili u rinfuzi. Mora biti dobro umotano u pakiranje tako da ne curi i da meso ili tekućina ne dolazi u kontakt s ostalim namirnicama. Jaja kupujemo u originalnim paliranjima, na kojima se mora vidjeti naziv proizvođača i rok trajnosti. Napukla i prljava jaja su zdravstveno neispravna i ne smiju se nalaziti u prodaji.

Danas imamo mogućnost da u većim trgovačkim centrima kupimo već termički pripremljenu i obrađenu hranu. Vruću i pečenu hranu moramo držati odvojeno od ohlađene i zamrznute hrane. Ako će između naše kupovine i dolaska kući proći više od sat vremena, zamrznutu hranu moramo prenositi u posebnim izoliranim vrećicama ili kutijama. Ako je vanjska temperatura zraka visoka, bolje je vrijeme transporta skratiti na pola sata.

Došli smo s hranom kući. Na što sve obratiti pažnju kad je u pitanju sigurnost hrane?

Važno je napomenuti da, držimo li namirnice u uvjetima pogodnim za razvoj bakterija, kao što su velika količina vlage ili pogodna temperatura, one se razmnožavaju nevjerojatnom brzinom. Ti mikroorganizmi mogu zatim uzrokovati promjene u izgledu, mirisu ili okusu hrane. Takvu je hranu lako prepoznati i izbjegavati, međutim, takve promjene često izostaju, te se većina «otrovanja» hranom zapravo događa nakon konzumiranja prividno zdravstveno ispravnih namirnica, u kojima su prisutni patogeni mikroorganizmi. Pojedemo li čak i malu količinu takvih namirnica, dolazi do smetnji u probavnom sustavu( proljev, mučnina, povraćanje, ali i tegobe čitavog organizma, visoka temperatura, glavobolje, šok, pa nekada čak i smrt.).

Odmah po dolasku kući potrebno je hranu pohraniti na određena mjesta na kojima je čuvamo do upotrebe. Hranu je potrebno čuvati sukladno preporukama na deklaraciji. Hranu koja je konzervirana i suhu hranu možemo čuvati dulje vrijeme na hladnom, prozračnom i suhom mjestu, zaštićenom od izravnog sunčevog svijetla, uz uvjet da je ambalaža neoštećena i da hrani nije prošao naznačeni rok trajanja.

Općenito se hrana koja je hermetički zatvorena u konzervi može dosta dugo čuvati na sobnoj temperaturi jer bakterije u obliku spora, koje se mogu nalaziti u hrani nemaju kisika koji im je potreban za razmnožavanje. Ali zato kada se konzerva otvori, hranu treba odmah pojesti ili ostatak staviti u čistu, pokrivenu posudu i čuvati u hladnjaku. Hranu ne smijemo držati u konzervi nakon otvaranja. Suhe namirnice, kao što su različite mahunarke, orasi, kruh i nekuhane žitarice, siromašne su vodom koja je također neophodna za rast bakterija te su zbog toga takve namirnice pogodne za čuvanje na sobnoj temperaturi.

Hranu koja zahtijeva čuvanje na hladnom, odmah po dolasku kući moramo staviti u rashladni uređaj. Niske temperature do +4 stupnja Celzijusova znatno usporavaju razmnožavanje mikroorganizama pa i prirodne procese truljenja i kvarenja hrane. Čuvanjem u hladnjaku, na temperaturi između 0 i +4 stupnja, većini namirnica produljujemo vijek za nekoliko dana.

Sirovo meso i ribu ne smijem u hladnjaku držati duže od jednog dana. Posebnu pažnju treba obratiti na odvojeno držanje kupljenih svježih namirnica od već gotove hrane, koju moramo držati u istim rashladnim uređajima u poklopnjenim posudama. Potrebno je kupovati količine svježeg voća i povrća samao onoliko koliko možemo potrošiti u nekoliko dana. Prije spremanja u hladnjak te ponovno prije konzumiranja potrebno je svježe voće i povrće oprati. Hladnjak mora uvijek biti čist i ne smijemo ga previše otvarati ili držati otvorenog. Zamrznutu hranu moramo odmah pohraniti u zamrzivač na temperaturu nižu od –18 stupnjeva., jer se time osigurava njezin vijek trajanja.

Nikada se ne zamrzavaju zelena salata, svježe rajčice, jabuke i grožđe. Ako u zamrzivač stavljamo hranu u neoriginalnoj ambalaži potrebno je na pojedinačne paketiče zapisati datum zamrzavanja. Očekivano vrijeme trajanja zamrznute bijele ribe je oko 6 mjeseci, mesa i piletine 9-12 mjeseci, a povrća 8 – 10 mjeseci. Radi kvalitetnog čuvanja hrane moramo se pridržavati pravila « prvi unutra – prvi van». Dakle, trudimo se starije namirnice, to jest one koje su najdulje u zamrzivaču, prve odmrznuti i konzumirati. Prilikom bilo kakve sumnje u ispravnost neke hrane, uvijek ju je bolje baciti nego riskirati zdravlje njezinom upotrebom.

Kuhinja je centralno mjesto za hranu. Recite nam nešto o tome koji su minimalni higijenski standardi za kuhinju i za rad s hranom u njoj?

Mi svoju kuhinju ne doživljavamo kao opasno mjesto. U pravu smo ako se pridržavamo nekoliko jednostavnih pravila o minimalnim higijenski standardima prilikom rukovanja s hranom i kod njezine pripreme. Najvažnije je naglasiti važnost čistoće i pranja ruku prilikom rukovanja hranom te pranja kuhinjskog pribora prije i nakon pripreme hrane. Ispravno i često pranje ruku podrazumijeva pranje sapunom toplom vodom najmanje 20 sekundi. Pranje ruku je obavezno prije svake pripreme hrane, nakon upotrebe sanitarnog prostora i bavljenja drugim poslom tijekom pripreme. U slučaju promjena nakoži ili ozljede na rukama, treba nositi rukavice.

Posebno je važno voditi računa o pranju posuđa, dasaka , površina i pribora koji su bili u kontaktu sa sirovim namirnicama prije nego što na njih poslužimo pripremljenu hranu.Uvijek treba dobro oprati nož kojim smo rezali sirovo meso ili svježe povrće, prije nego njime režemo pripremljenu hranu.

Radne površine i pribor potrebno je prati detergentom i toplom vodom, održavati ih čistima i bez ostataka hrane. Oštećene daske za rezanje i površine ne smiju se koristitit zbog ostataka hrane i nečistoća koji se u njima zadržavaju, a samim tim postaju uzgajališta mikroorganizama.Križana kontaminacija veliki je rizik u svakoj pripremi hrane pa i u našoj kuhinji i treba ju spriječiti. Pod križanom kontaminacijom podrazumijevamo kontakt nečistih radnih površina, pribora i ruku od sirove hrane, s gotovom hranom koju na taj način kontaminiramo mikroorganizmima nakon termičke obrade.

Koliko se dugo moraju peći, kuhati najčešće namirnice? Kako postupati s kuhanom hranom koja nije odmah za konzumaciju?

Termička obrada na dovoljno visokoj temperaturi i dovoljno dugo, uništiti će većinu mikroorganizama. Međutim, izlaganjem povišenim temperaturama događaju se brojni procesi, kao što je smanjenje količine vode u namirnici, što jelo čini trajnijim te ga čine oslobođenim od mogućih patogenih mikroorganizama, koji hranom mogu dospjeti u organizam. No prilikom izlaganja namirnica povišenoj temperaturi dolazi do promjene u namirnicama, koje su povoljne, ali i do zantnog osiromašenja namirnica u vitalnim nutritivnim tvarima, tako da se prilikom odabira načina termičke obrade hrane i o tome mora voditi računa.

Prilikom pripreme peradi, svinjetine, mljevenog mesa ili kotleta, kobasica, burgera, posebno je važno osigurati da njihov središnji dio dosegne temparaturu od 70 stupnjeva, na najmanje 2 minute.Najmanje vrijeme potrebno za prikladnu termičku obradu mesa je tako da srednji dio mesa mora dosegnuti slijedeće temperature u određenom trajanju – na primjer – 60 stupnjeva kroz 45 minuta ili 65 stupnjeva kroz 10 minuta ili 70 stupnjeva kroz 2 minute ili 75 stupnjeva kroz 30 sekundi ili 80 stupnjeva kroz 10 sekundi.

Nedovoljno termički obrađeno meso ili meso peradi može i dalje sadržavati štetne mikroorganizme.. Zato je važno provjeriti boju mesa u unutrašnjosti, kao i da li su njihovi sokovi nakon termičke obrade krvavi. Na površini moraju izlaziti čisti prozirni sokovi koji ne smiju bi ružičasti. Kao i kod mesa, svrha je termičke obrade ribe poboljšanje organoleptičkih svojstava i probavljivosti s jedne i neškodljivo ujklanjanje eventualne mikroflore zagađenja s druge strane. Meso je ribe vrlo nježno i lako se lomi na povišenim temparaturama pa ga treba obrađivati na nižim temperaturama i kraće vrijeme.

Svaku hranu, a pogotovo potencijalno opasnu hranu, koju nećemo odmah konzumirati, treba ohladiti unutar pola sata na 60 stupnjeva, tijekom slijedeća tri i pol sata na 10 stupnjeva, dok za sveukupno 6 sati nakon termičke obrade hrana mora biti ohlađena u hladnjaku na +4 stupnja. Cilj ovakovog načina pothlađivanja je sprečavanje porasta svih mikroorganizama koji su možda preživjeli termičku obradu.zapravo, temperature od 6 do 60 stupnjeva podržavaju rast bakteija te je vrlo važno brzo ohladiti hranu ispod tih vrijednosti.

Ukoliko smo veliku količinu tople hrane stavili u hladnjak, trebat će puno više vremena da se takva količina ohladi na +4 stupnja, pa hranu treba rasporediti u manje porcije i odložiti u hladnjak u plitkim posudama. Hranu koja je propisno ohlađena treba prije konzumacije brzo podgrijati na barem 75 stupnja, kako bi spriječio budući porast mikroorganizama. Prije konzumiranja hrana mora biti vruća i puna pare. Mlačno podgrijana hrana je savršeno mjesto za rast opasnih bakterija. Moramo paziti da termkčki obrađena i podgrijana hrana nije na sobnoj temparaturi duže od dva sata, nakon toga može ponovno biti štetna po naše zdravlje, jer bakterije se razmnožavaju svakih 20 minuta na njima pogodnoj temperaturi.

Imate li još koji dodatni savjet za koji mislite da je posebno važan za sigurnu hranu?

Ako već ne možemo svakodnevno nabavljati svježe namirnice, radi kvalitetne i sigurne prehrane treba pažljivo odabrati namirnice prilikom kupovine, čitati deklaracije na hrani, naročito upozorenja o sastavu hrane i načinu čuvanja. Prilikom kupnje potrebno je odabrati hranu koja je u trgovini ispravno čuvana, s označenim rokom trajanja i u neoštećenoj ambalaži, te ju pravilno uskladištiti i čuvati kod kuće do krajnjeg roka njezine upotrebljivoati. Uz malo pažnje i planiranja naše police, hladnjak i ledenica mogu nam puno pomoći u pogledu kvalitetne prehrane, kako bi sigurnost hrane bila na najvećoj mogućoj razini.

Naravno da su gubici nutritivnih tvari pri termičkim obradama ono na što računamo pri planiranju prehrane, no mnogo su značajniji gubici i opasnosti koji nastaju pri nepravilnom skladištenju i izlaganju namirnica suncu, namakanju, ispiranju, neprilvnom odmrzavanju i držanju izvan propisanih temperaturnih režima – odnosno u neodgovornom rukovanju s hranom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Acetilsalicilna kiselina

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

B kompleks

Gađenje prema hrani

Dodaci prehrani

Svi neprijatelji štitnjače – od hrane do spojeva iz okoliša

Tvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na stručnom skupu, a koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima,  koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a povezan […]

Dojenje

Mikroplastika u majčinom mlijeku – koliko je opasna

Već gotovo 20 godina znanstvenici pokazuju zabrinutost zbog potencijalnih štetnih učinaka mikroplastike. Većina dosadašnjih istraživanja bila je usmjerena na opasnosti za morske organizme, međutim, znanstvenici su sve više zabrinuti za djelovanje na ljude. S obzirom na procjenu količine mikroplastike koju čovjek prosječno unese u svoj organizam, zabrinutost je potpuno opravdana jer se radi o unosu […]

gađenje prema hrani

Imam želju jesti hranu, ali mi se gadi i bude mi muka. Što da poduzmem po tom pitanju?

Hrana

5 koraka za bolju sigurnost hrane

Procjenjuje se da svake godine u svijetu 1.8 milijuna ljudi umire od posljedica bolesti koje se prenose zagađenom hranom i vodom. Sigurnost hrane svakako je veći problem u zemljama u razvoju, ali i u razvijenim zemljama bolesti koje se prenose hranom uzrokuju značajan pobol, osobito među najmlađima. Zato je važno poduzimati sve što možemo kako […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

BCAA kod šećerne bolesti tip 2

Nutricionizam

Inozitol: poboljšava funkciju jajnika i štitnjače, a premalo ga unosimo

Inozitol, poznat i kao vitamin B8, prvi je put izoliran iz mišićnih stanica. Kasnije je utvrđeno da je po svojoj strukturi šećerni alkohol. Od ukupno 9 oblika inozitola, najrasprostranjeniji u prirodi je mio-inozitol. U hrani se nalazi kao fosfolipid u obliku fitinske kiseline. Glavni izvori mio-inozitola su žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, biljna ulja, artičoke […]

Nutricionizam

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Kako se udebljati?