Važna saznanja o dijabetesu: vrijeme konzumacije obroka jednako je važno kao i veličina obroka

Dijabetes ili šećerna bolest smatra se najučestalijim i najozbiljnijim metaboličkim poremećajem u svijetu. Procjenjuje se kako na svjetskoj razini 463 milijuna osoba dobi od 20 do 79 godina živi s ovom kroničnom nezaraznom bolešću, a zabrinjavajući je podatak da čak polovica oboljelih nema postavljenu dijagnozu te ne prima liječenje. Kada govorimo o statistici u Hrvatskoj, podaci Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću iz 2020. godine pokazuju kako je prije dvije godine u našoj zemlji bilo 310 212 osoba s dijabetesom, a  iz godine u godinu bilježimo i povećanje broja oboljelih.

Dvije su osnovne vrste dijabetesa. Dijabetes tip 1 je autoimuna bolest kod koje gušterača proizvodi premalo inzulina ili ga uopće ne proizvodi, što znači da šećer iz krvi uopće ne može ući u stanice. Od te vrste dijabetesa obolijeva manji broj dijabetičara ili najviše do 10 posto. Procjena je da je takvih bolesnika u Hrvatskoj oko 17.000.

S druge strane, znatno je češći dijabetes tip 2, koji je uglavnom je povezan s načinom života, odnosno s debljinom i premalo tjelesne aktivnosti te pušenjem. Iako kod takvih bolesnika gušterača proizvodi inzulin, stanice su na njega neosjetljive, a posljedice su slične kao kod dijabetesa tipa 1 jer šećer ostaje u krvi, a ne ulazi u stanice. Među oboljelima od dijabetesa tipa 2 sve je više djece, a uzrok je najčešće debljina kao posljedica neadekvatne prehrane, slatkih gaziranih napitaka i premalo kretanja.

Osim dijabetesa i stanje oštećene tolerancije glukoze također predstavlja ozbiljan zdravstveni problem, budući da nerijetko prethodi obolijevanju od dijabetesa i povezuje se s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Utjecaj bolje kontrole glikemije na dugoročni klinički  ishod prepoznat je u oba tipa dijabetesa ( tip 1 i tip 2), gdje hiperglikemija može rezultirati komplikacijama opasnim po život kao i brojnim komorbiditetima. Dodatno, ishod mnogih stanja, uključujući slučajno uzrokovane ozljede i moždani udar, značajno je lošiji u prisutnosti hiperglikemije.

Prehrana zauzima važno mjesto kada je u pitanju liječenje šećerne bolesti, a prehrambene smjernice za dijabetičare predstavljaju univerzalne principe pravilne prehrane koji vrijede za opću populaciju. Međutim, dijabetičari ih se moraju strogo pridržavati, bez većih odstupanja od zadanog broja i veličine dnevnih obroka koji su prilagođeni vrijednostima glukoze u krvi.

Prema novom istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism , vrijeme konzumacije, odnosno raspored obroka jednako je važan čimbenik kod dijabetesa kao i veličina dnevnih obroka. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utječe li raspored tri obroka tijekom dana na dugoročno preživljenje, odnosno na rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Istraživači su analizirali podatke od 4 642 osoba s dijabetesom iz Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani.

Rezultati istraživanja pokazali su kako dijabetičari, koji ujutro jedu krumpir ili povrće bogato škrobom, poslijepodne cjelovite žitarice, a tamno povrće poput blitve ili brokule te mlijeka navečer, imaju manji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. S druge strane, dijabetičari, koji su navečer jeli veće količine prerađenog mesa, imali su veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Autori ovog istraživanja su zaključili da bi se zdravstveno stanje osoba s dijabetesom moglo poboljšati, ako bi se određena hrana konzumirala u određeno vrijeme u danu. Stoga bi u budućnosti u prehrambene smjernice i strategije intervencije vezane za dijabetes trebalo uključiti i optimalni raspored konzumacije obroka u danu.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika