Važna saznanja o dijabetesu: vrijeme konzumacije obroka jednako je važno kao i veličina obroka

Dijabetes ili šećerna bolest smatra se najučestalijim i najozbiljnijim metaboličkim poremećajem u svijetu. Procjenjuje se kako na svjetskoj razini 463 milijuna osoba dobi od 20 do 79 godina živi s ovom kroničnom nezaraznom bolešću, a zabrinjavajući je podatak da čak polovica oboljelih nema postavljenu dijagnozu te ne prima liječenje. Kada govorimo o statistici u Hrvatskoj, podaci Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću iz 2020. godine pokazuju kako je prije dvije godine u našoj zemlji bilo 310 212 osoba s dijabetesom, a  iz godine u godinu bilježimo i povećanje broja oboljelih.

Dvije su osnovne vrste dijabetesa. Dijabetes tip 1 je autoimuna bolest kod koje gušterača proizvodi premalo inzulina ili ga uopće ne proizvodi, što znači da šećer iz krvi uopće ne može ući u stanice. Od te vrste dijabetesa obolijeva manji broj dijabetičara ili najviše do 10 posto. Procjena je da je takvih bolesnika u Hrvatskoj oko 17.000.

S druge strane, znatno je češći dijabetes tip 2, koji je uglavnom je povezan s načinom života, odnosno s debljinom i premalo tjelesne aktivnosti te pušenjem. Iako kod takvih bolesnika gušterača proizvodi inzulin, stanice su na njega neosjetljive, a posljedice su slične kao kod dijabetesa tipa 1 jer šećer ostaje u krvi, a ne ulazi u stanice. Među oboljelima od dijabetesa tipa 2 sve je više djece, a uzrok je najčešće debljina kao posljedica neadekvatne prehrane, slatkih gaziranih napitaka i premalo kretanja.

Osim dijabetesa i stanje oštećene tolerancije glukoze također predstavlja ozbiljan zdravstveni problem, budući da nerijetko prethodi obolijevanju od dijabetesa i povezuje se s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Utjecaj bolje kontrole glikemije na dugoročni klinički  ishod prepoznat je u oba tipa dijabetesa ( tip 1 i tip 2), gdje hiperglikemija može rezultirati komplikacijama opasnim po život kao i brojnim komorbiditetima. Dodatno, ishod mnogih stanja, uključujući slučajno uzrokovane ozljede i moždani udar, značajno je lošiji u prisutnosti hiperglikemije.

Prehrana zauzima važno mjesto kada je u pitanju liječenje šećerne bolesti, a prehrambene smjernice za dijabetičare predstavljaju univerzalne principe pravilne prehrane koji vrijede za opću populaciju. Međutim, dijabetičari ih se moraju strogo pridržavati, bez većih odstupanja od zadanog broja i veličine dnevnih obroka koji su prilagođeni vrijednostima glukoze u krvi.

Prema novom istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism , vrijeme konzumacije, odnosno raspored obroka jednako je važan čimbenik kod dijabetesa kao i veličina dnevnih obroka. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utječe li raspored tri obroka tijekom dana na dugoročno preživljenje, odnosno na rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Istraživači su analizirali podatke od 4 642 osoba s dijabetesom iz Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani.

Rezultati istraživanja pokazali su kako dijabetičari, koji ujutro jedu krumpir ili povrće bogato škrobom, poslijepodne cjelovite žitarice, a tamno povrće poput blitve ili brokule te mlijeka navečer, imaju manji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. S druge strane, dijabetičari, koji su navečer jeli veće količine prerađenog mesa, imali su veći rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Autori ovog istraživanja su zaključili da bi se zdravstveno stanje osoba s dijabetesom moglo poboljšati, ako bi se određena hrana konzumirala u određeno vrijeme u danu. Stoga bi u budućnosti u prehrambene smjernice i strategije intervencije vezane za dijabetes trebalo uključiti i optimalni raspored konzumacije obroka u danu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Operirao sam slijepo crijevo

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Mršavost

Kako se udebljati?

Natrijev glutamat

Omraženi natrijev glutamat kao potencijalno rješenje velikog javnozdravstvenog problema

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da opasno pretjerujemo s unosom soli u hrani i da prosječno globalno gledano svakodnevno unosimo dvostruko više soli nego što se preporuča. Visoki unos  soli značajno povećava rizik od kroničnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, a procjenjuje se da kada bi države intervenirale, da bi se moglo do 2030. godine […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]