Zašto je važan adekvatan unos DHA tijekom trudnoće?

Najčešće pitanje koje si trudnice postavljaju jest unose li dovoljno hranjivih tvari koje su im potrebne za pravilan rast i razvoj njihove bebe. Jedan od izuzetno važnih nutrijenata tijekom trudnoće je dokozaheksaenska masna kiselina (DHA) koja pripada skupini esencijalnih omega – 3 masnih kiselina.

Kao gradivna komponenta, DHA je uključena u rast i razvoj ploda, a istraživanja pokazuju kako se adekvatnim unosom ove masne kiseline tijekom trudnoće čak može smanjiti rizik od prijevremenog poroda.

Trudnicama se preporučuje da svakodnevno unose oko 200 mg dokozaheksaenske masne kiseline. Izvrstan izvor DHA su riba i drugi morski stanovnici, poput lososa, skuše, sardine, kamenica, kozica i rakova. Ako je prehrana trudnica siromašna spomenutim namirnicama, od velike koristi mogu biti dodaci prehrani koji sadrže ovu vrstu omega – 3 masnih kiselina.

Zašto je DHA važna u trudnoći?

Dokozaheksaenska kiselina je vrsta omega – 3 masne kiseline koja igra ključnu ulogu u svim stanicama tijela. Kako bi naš mozak, oči ili koža bili u optimalnome stanju, potrebno je razinu DHA održavati adekvatnom.

Budući da organizam nije u stanju proizvesti značajne količine ove esencijalne masne kiseline, izuzetno je važno potrebe za DHA zadovoljiti prehranom (i dodacima prehrani), a posebice u razdoblju trudnoće.

DHA je u trudnoći potrebna za:

  • pravilan razvoj mozga
  • razvoj živčanog sustava
  • razvoj oka

Osim toga, važno je spomenuti kako je DHA najzastupljenija vrsta masti u mozgu te može imati utjecaj na razvoj kognitivnih sposobnosti, uključujući i raspon pažnje kod dojenčadi. Međutim, znanstvene studije novijeg datuma pokazuju da DHA ne samo da igra kritičnu ulogu za zdravlje bebe, već ima pozitivno djelovanje i na zdravlje buduće majke.

Najnovije crtice i iz znanosti

Dosadašnji rezultati istraživanja u kojima su sudjelovale trudnice prikazali su kako je veći unos DHA imao povoljniji utjecaj na brzinu te varijabilnost otkucaja srca, naspram manje doze ovih omega – 3 masnih kiselina.

Najčvršći dokazi koristi uzimanja omega-3 masnih kiselina za vrijeme trudnoće vezani su za sprječavanje preuranjenog poroda. Rezultati studije „Kansas University DHA Outcomes Study“ (KUDOS) prikazali su kako je uzimanje 600 mg DHA u obliku dodatka prehrani tijekom drugog i trećeg tromjesečja značajno smanjila pojavu preuranjenog poroda. Globalna organizacija za EPA i DHA omega – 3 masne kiseline (GOED) primijetila je da su dokazi toliko čvrsti, tako da se od prošle godine uzimanje omega – 3 masnih kiselina kao dodatka prehrani čak preporučuje i u australskim smjernicama za trudnoću.

Nova studija uključila je 300 ispitanica između 12. i 20. tjedna trudnoće, nasumično podijeljenih u dvije skupine, od kojih je jedna uzimala nižu dozu DHA (200 mg), a druga višu (800 mg) do poroda. Rezultati su pokazali kako su trudnice koje su uzimale višu dozu DHA imale niže otkucaje srca, niži simpatički indeks te više parametre varijabilnosti otkucaja srca, naspram onih koje su uzimale nižu dozu. Iako se isprva čini kako je varijabilnost otkucaja srca nešto nepoželjno, to zapravo ukazuje da se tijelo može dobro prilagoditi na razne promjene.

Od ranije je poznato kako DHA utječe na brzinu otkucaja srca i varijabilnost otkucaja srca u fetusa te u osoba iz svih dobnih skupina, međutim ovo su prva saznanja takvog učinka u trudnica. Stoga se može zaključiti kako bi trudnice svakako imale koristi od dodatnog uzimanje DHA masne kiseline.

Literatura:

Christifano, D.N., Chollet-Hinton, L., Mathis, N.B., Gajewski, B.J., Carlson, S.E.,Colombo, J., Gustafson, K.M. (2022) DHA Supplementation during Pregnacy Enhances Maternal Vagally-Mediated Cardiac Autonomic Control in Humans. The Journal of Nutrition.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Cista

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Menstruacija

Postoji li šansa da sam trudna?

Cistocela

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Menstruacija

Ako mi kasni menstruacija, a test na trudnoću je negativan, postoji li mogućnost trudnoće?

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Nutricionizam

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Nadutost

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Bolovi u trbuhu