Zašto je važan adekvatan unos DHA tijekom trudnoće?

Najčešće pitanje koje si trudnice postavljaju jest unose li dovoljno hranjivih tvari koje su im potrebne za pravilan rast i razvoj njihove bebe. Jedan od izuzetno važnih nutrijenata tijekom trudnoće je dokozaheksaenska masna kiselina (DHA) koja pripada skupini esencijalnih omega – 3 masnih kiselina.

Kao gradivna komponenta, DHA je uključena u rast i razvoj ploda, a istraživanja pokazuju kako se adekvatnim unosom ove masne kiseline tijekom trudnoće čak može smanjiti rizik od prijevremenog poroda.

Trudnicama se preporučuje da svakodnevno unose oko 200 mg dokozaheksaenske masne kiseline. Izvrstan izvor DHA su riba i drugi morski stanovnici, poput lososa, skuše, sardine, kamenica, kozica i rakova. Ako je prehrana trudnica siromašna spomenutim namirnicama, od velike koristi mogu biti dodaci prehrani koji sadrže ovu vrstu omega – 3 masnih kiselina.

Zašto je DHA važna u trudnoći?

Dokozaheksaenska kiselina je vrsta omega – 3 masne kiseline koja igra ključnu ulogu u svim stanicama tijela. Kako bi naš mozak, oči ili koža bili u optimalnome stanju, potrebno je razinu DHA održavati adekvatnom.

Budući da organizam nije u stanju proizvesti značajne količine ove esencijalne masne kiseline, izuzetno je važno potrebe za DHA zadovoljiti prehranom (i dodacima prehrani), a posebice u razdoblju trudnoće.

DHA je u trudnoći potrebna za:

  • pravilan razvoj mozga
  • razvoj živčanog sustava
  • razvoj oka

Osim toga, važno je spomenuti kako je DHA najzastupljenija vrsta masti u mozgu te može imati utjecaj na razvoj kognitivnih sposobnosti, uključujući i raspon pažnje kod dojenčadi. Međutim, znanstvene studije novijeg datuma pokazuju da DHA ne samo da igra kritičnu ulogu za zdravlje bebe, već ima pozitivno djelovanje i na zdravlje buduće majke.

Najnovije crtice i iz znanosti

Dosadašnji rezultati istraživanja u kojima su sudjelovale trudnice prikazali su kako je veći unos DHA imao povoljniji utjecaj na brzinu te varijabilnost otkucaja srca, naspram manje doze ovih omega – 3 masnih kiselina.

Najčvršći dokazi koristi uzimanja omega-3 masnih kiselina za vrijeme trudnoće vezani su za sprječavanje preuranjenog poroda. Rezultati studije „Kansas University DHA Outcomes Study“ (KUDOS) prikazali su kako je uzimanje 600 mg DHA u obliku dodatka prehrani tijekom drugog i trećeg tromjesečja značajno smanjila pojavu preuranjenog poroda. Globalna organizacija za EPA i DHA omega – 3 masne kiseline (GOED) primijetila je da su dokazi toliko čvrsti, tako da se od prošle godine uzimanje omega – 3 masnih kiselina kao dodatka prehrani čak preporučuje i u australskim smjernicama za trudnoću.

Nova studija uključila je 300 ispitanica između 12. i 20. tjedna trudnoće, nasumično podijeljenih u dvije skupine, od kojih je jedna uzimala nižu dozu DHA (200 mg), a druga višu (800 mg) do poroda. Rezultati su pokazali kako su trudnice koje su uzimale višu dozu DHA imale niže otkucaje srca, niži simpatički indeks te više parametre varijabilnosti otkucaja srca, naspram onih koje su uzimale nižu dozu. Iako se isprva čini kako je varijabilnost otkucaja srca nešto nepoželjno, to zapravo ukazuje da se tijelo može dobro prilagoditi na razne promjene.

Od ranije je poznato kako DHA utječe na brzinu otkucaja srca i varijabilnost otkucaja srca u fetusa te u osoba iz svih dobnih skupina, međutim ovo su prva saznanja takvog učinka u trudnica. Stoga se može zaključiti kako bi trudnice svakako imale koristi od dodatnog uzimanje DHA masne kiseline.

Literatura:

Christifano, D.N., Chollet-Hinton, L., Mathis, N.B., Gajewski, B.J., Carlson, S.E.,Colombo, J., Gustafson, K.M. (2022) DHA Supplementation during Pregnacy Enhances Maternal Vagally-Mediated Cardiac Autonomic Control in Humans. The Journal of Nutrition.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Cistocela

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Folna kiselina

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Ginekolog

Izostanak menstruacije – molim savjet

Menstruacija

Mogu li sa sigurnošću isključiti trudnoću?

Niski progesteron

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D2 (ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem […]