Hladnije vrijeme nam donosI povećanu učestalost virusnih infekcija probavnog sustava, koje nazivamo virusnim gastroenteritisima ili popularno ‘crijevnim virozama’….

Kao da gripa i brojne druge respiratorne virusne bolesti nisu dovoljne, hladnije vrijeme nam donosi i povećanu učestalost virusnih infekcija probavnog sustava, koje nazivamo virusnim gastroenteritisima ili popularno ‘crijevnim virozama’.

Obilježja bolesti i uzročnici

Akutni gastroenteritis javlja se u svakoj životnoj dobi, ali je najčešći u male djece, u dobi do treće godine života javlja se prosječno 1-2 puta godišnje. Glavno obilježje bolesti su proljevaste stolice. Uz njih se može javiti mučnina s povraćanjem i povišena tjelesna temperatura, a komplikacije bolesti uzrokovane su najčešće dehidracijom. Oko 70% akutnih proljeva u prvih 5 godina života uzrokovani su virusima (najčešće rotavirusima, adenovirusima i norovirusima).

Kako možemo procijeniti je li dijete dehidrirano?

U početku liječenja najvažnije je procijeniti koliko je tekućine dijete izgubilo proljevom i povraćanjem. Najjednostavnije to možemo napraviti vaganjem djeteta, osobito kod manje djece. Svaki akutni gubitak na težini je gubitak vode.
Znakovi blage dehidracije su: pojačana žeđ, suhe usne i jezik, dijete mokri manje (ali barem jednom u 6 sati), dijete je bistre svijesti, nije klonulo, mirno diše.
Ako se gubitak tekućine nastavi razvija se slika umjerene do teže dehidracije: dijete značajno manje mokri (ne mokri kroz 6 i više sati), plače bez suza, ima upale oči, suhu i hladnu kožu. Dijete s takvim simptomima treba pregledati liječnik!
Produbljivanjem dehidracije uz gore navedeno uočava se duboko disanje, bljedilo, ubrzan rad srca, dijete je izrazito klonulo, ne razbuđuje se, ne može piti. Tako bolesno dijete treba hitnu medicinsku skrb!

Kako liječiti dijete s akutnim gastroenteritisom?

Temelj liječenja blaže dehidriranog djeteta je peroralna rehidracija, tj. nadoknada izgubljene tekućine ‘na usta’. Nadoknada tekućine provodi se specijalno formuliranim otopinama (ORS – oral rehydration solution). One svojim sastavom omogućuju optimalnu resorpciju elektrolita i vode iz crijeva. ORS se pripravlja s vodom, a ne drugim napitcima (mlijekom ili sokovima)!

Liječenjem se nastoji nadoknaditi ‘minus’ tekućine koji je nastao gubitcima proljevom i povraćanjem. Liječenje kod kuće se započinje davanjem oko 50 ml/kg rehidracijske otopine kroz 3-4 sata, u malim učestalim obrocima.

U praktičnom smislu to znači da npr. dijete od 10 kg treba popiti ukupno 500 ml otopine u prva 4 sata liječenja, dakle 125 ml na sat. Kako bi se smanjio rizik povraćanja, tekućina se daje u malim učestalim obrocima, žličicom ili brizgalicom, 2.5-5 ml svakih 1-2 minute. Ako dijete ne povraća, može se dati veće obroke tekućine u većim razmacima.

Prehrana djeteta s akutnim gastroenteritisom

Djeca s blagom do umjerenom dehidracijom trebala bi nakon prvih 4-6 sati nadoknade tekućine početi jesti manje-više ono što inače jedu. Prema suvremenim stavovima, ne preporuča se ‘čajna dijeta’ niti bilo kakvi drugi oblici restrikcije prehrane kroz dulji period. Što raniji povratak na uobičajeni režim ishrane je važan za oporavak sluznice crijeva. Uz unos hrane nastavlja se nadoknada gubitaka tekućine ORS otopinom, 10 ml/kg za svaku vodenastu stolicu. Djeca koja se hrane raznovrsno počinju s dobi primjerenom prehranom, s tim da se najprije daje hrana sa složenim ugljikohidratima (npr. kruh, tost, tjestenina, krumpir, riža, juha od mrkve i krumpira….)

Što još može pomoći djetetu koje ima akutni gastroenteritis?

Osnovna i najvažnija metoda liječenja je nadoknada tekućine. Postoje međutim i neke dodatne terapijske mogućnosti. Racekadotril je lijek koji smanjuje sekreciju tekućine u crijevima, smanjuje volumen stolica i skraćuje trajanje proljeva, a može se davati djeci starijoj od 3 mjeseca. Često se danas preporučuje davanje probiotika, a za neke od njih je dokazana korisnost kod rotavirusnih infekcija. Postoje i lijekovi koji smanjuju povraćanje (npr. ondansetron), ali se u djece ne daju rutinski za ovu indikaciju. Ukoliko dijete ima vrućicu potrebno ju je snižavati uobičajenim metodama.

Kakve su pretrage potrebne?

Obzirom da je velika većina akutnih gastroenteritisa u djece uzrokovana virusima, nije nužno uzimati uzorke stolice za bakteriološku/virusološku analizu, osim u posebnim slučajevima (teška dehidracija, krv u stolici, mala dojenčad, dugotrajni proljev….). Pretrage iz krvi potrebne su samo za teže dehidriranu djecu koja se planiraju liječiti infuzijama tekućine.

Prevencija – kako spriječiti bolest?

Dojenje dokazano štiti dijete od infekcija, uključujući i virusne gastroenteritise. Virusi koji uzrokuju bolest, osobito Rotavirus, izrazito su zarazni i brzo se šire u kolektivima i među ukućanima. Bolest se prenosi rukama i predmetima kontaminiranim stolicom, te je potrebno striktno provoditi mjere osobne higijene. Danas je dostupno pouzdano cjepivo protiv Rotavirusa koje se može dati dojenčadi mlađoj od 6 mjeseci. Cjepivo se daje na usta, u dvije ili tri doze.

Kada odvesti dijete pedijatru?

Povraćanje obično prestaje unutar nekoliko sati od adekvatne hidracije, najdulje nakon 48 sati, a proljev može trajati 2-7 dana.

Dijete treba biti pregledano čim prije ako:

• ima proljev s primjesama krvi u stolici
• uporno povraća ili odbija piti dulje od nekoliko sati
• postoje znakovi umjerene ili teže dehidracije (vidi gore)
• ima jake grčevite bolove u trbuhu
• ima visoku temperaturu
• ima promjene u ponašanju (klonulost, iritabilnost, smetenost, bilo kakav poremećaj svijesti)
• dijete je preslabo da bi stajalo na nogama
• dijete mlađe od 3 mjeseca koje ima proljev ili povraća