Ekrani i digitalni mediji postali su važan dio kulture suvremenog čovjeka, te je mnogim ljudima život danas nezamisliv bez svakodnevnog kontakta s virtualnim svijetom. I djecu od najranije dobi intenzivno privlače ekrani, ali brojne studije nalažu oprez zbog mogućih štetnih posljedica  prevelike izloženosti ekranima u ranom djetinjstvu.

Koji su zdravstveni rizici pretjerane izloženosti ekranima kod djece?

Dokazano je da djeca koja više vremena provode gledajući televiziju imaju veći rizik pretilosti. To je lako objasniti manjom količinom fizičke aktivnosti, izloženošću reklamama za nezdravu hranu i nesvjesnim prejedanjem dok je dijete zabavljeno ekranom. Ovaj se rizik dodatno povećava ako dijete ima televizor u spavaćoj sobi. Što više vremena djeca provode pred ekranima, veća je vjerojatnost poremećaja spavanja.  Nedostatak sna uzrokuje iscrpljenost zbog čega često dolazi do prejedanja i pretilosti. Djeca koja provode pred ekranima više od preporučenog vremena imaju veću vjerojatnost poremećaja emotivnog i socijalnog razvoja te poremećaja pažnje. Prisutnost ekrana u spavaćoj sobi dokazano utječe na slabiji školski uspjeh djeteta. Izloženost digitalnim sadržajima koji promoviraju nasilje može dijete učiniti emotivno neosjetljivim na nasilje u stvarnom životu, te dijete može shvatiti da je nasilno ponašanje prihvatljiv način rješavanja problema s kojima se susreće.

Kako roditelj može pomoći djetetu u boljoj kontroli vremena pred ekranima?

1. Odgovorno i realistično postavljanje ciljeva. Roditelji u dogovoru s djecom trebaju postaviti jasne ciljeve s namjerom smanjenja korištenja ekrana. Ako djeca provode više sati pred ekranima, uključujući i gledanje televizije, mudro je započeti manjim, dostižnim koracima. Umjesto postavljanja granice na 1-2 sata pred ekranom dnevno, za početak smanjiti vrijeme pred ekranom za trećinu ili polovinu dosadašnjeg.

2. Zainteresiranost i uključenost. Svakodnevno nakon posla ili škole treba provesti neko vrijeme razgovarajući licem u lice s djetetom i posvetiti mu svoju nepodijeljenu pažnju.

3. Skloniti pametne telefone i tablete tijekom vremena za koje se odredi da se neće koristiti ekrani. Za to vrijeme elektronički uređaji trebaju biti pospremljeni na mjestu na kojem neće privlačiti djetetovu pažnju.

4. Odrediti u kojim područjima u stanu se ekrani neće koristiti. Najjednostavnije je započeti s blagovaonskim stolom i zabraniti korištenje telefona tijekom obroka.

5. Izlazak u prirodu. Puno zdraviji izbor za dobrobit djece i roditelja je odložiti elektroničke uređaje i izaći u šetnju ili igru na otvorenom. Fizička aktivnost na otvorenom potiče fizičko i mentalno zdravlje, popravlja raspoloženje i djeluje pozitivno na odnose unutar obitelji.

Ograničavanje vremena kojeg djeca provode pred ekranima je izazovno za cijelu obitelj, ali se dugoročno isplati. Upornošću i dosljednošću roditelja može se prekomjerno vrijeme pred ekranima obuzdati i tako spriječiti rizike po zdravlje i normalan razvoj djece.