Alzheimerova bolest – demencija, 2. dio

Prirodno je da se mozak, kao i čitav organizam, mijenja s godinama. No, za razliku od postupnog razvoja problema s prisjećanjem i usporenim razmišljanjem, značajan gubitak pamćenja, smetenost i drugi ozbiljni problemi u funkcioniranju mozga mogu biti znak propadanja moždanih stanica.

Najčešći rani simptom Alzheimerove bolesti je problem u prisjećanju nekih novousvojenih informacija. Npr. osobi je problem sjetiti se što se nedavno dogodilo (npr. što je jutros doručkovala), dok se starijih informacija, npr. što se dogodilo prije 20 ili više godina, dobro sjeća.

Poteškoće u prisjećanju svježih i novousvojenih informacija javlja zbog zahvaćanja dijela mozga koji je zadužen za učenje. Kako bolest napreduje dolazi do razvoja ozbiljnijih simptoma kao što su dezorijentacija, promjene raspoloženja i ponašanja, sve veća konfuzija vezana uz događaje, vrijeme i mjesto; neutemeljene sumnje u vezi obitelji, prijatelja i skrbnika; teži gubici pamćenja i promjene ponašanja; teškoće govora, gutanja i hodanja.

Osobe kod kojih se razvija ova bolest (npr. problem pamćenja), teško same prepoznaju da imaju problem. Znakovi demencije mogu biti očigledniji članovima obitelji ili prijateljima.

Znakovi i simptomi bolesti:

Otežano usvajanje i pamćenje novih informacija (zaboravljanje dogovora, gubljenje osobnih stvari, ponavljanje istih pitanja, gubljenje na poznatim destinacijama), oštećenje razumijevanja, izvođenja nekih složenih zadataka, oštećenje sposobnosti procjene (problem u donošenju odluka, lošije razumijevanje mogućih rizika, nemogućnost planiranja složenijih akcija i financijskih procjena), oštećene vizuospacijalne sposobnosti (otežano prepoznavanje lica ili poznatih objekata kojima razlog nisu oftalmološki problemi), oštećen govor, čitanje ili pisanje (problem prisjećanja uobičajenih riječi tijekom govora, zastajkivanje, pogreške u govoru ili pisanju) te promjene u samoj ličnosti i ponašanju (netipične promjene raspoloženja, uznemirenost, smanjen interes, motivacija, inicijativa; apatija, socijalna izolacija, gubitak suosjećanja, društveno neprihvatljivo ponašanje). Kao što je navedeno, prvi simptom je gubitak pamćenja, uz kasnije psihičko propadanje, no budući da dosta dugo ostaje očuvana vanjska “fasada” i fizički izgled, to može zavarati u ranoj fazi pri postavljanju dijagnoze.

Od simptoma mora biti prisutan gubitak memorije i oštećenje u jednom području kognicije. Simptomi moraju biti progresivni (pogoršanje u odnosu na ranije funkcioniranje) i u toj mjeri izraženi da ometaju svakodnevne aktivnosti.

Napredovanje Alzheimerove bolesti može se podijeliti u tri osnovna stupnja: pretklinički stupanj (simptomi još uvijek nisu prisutni), blago kognitivno oštećenje i demencija.

Nije jednostavno postaviti dijagnozu Alzheimerove bolesti jer ne postoje specifični testovi i pretrage. Važno je uzeti detaljnu povijest bolesti kako bi se ispitalo koji su simptomi prisutni i kako osoba obavlja dnevne aktivnosti, uz neurološki pregled koji uključuje nešto od navedenih pretraga (CT mozga, MR i EEG). Potrebno je također provesti kognitivno testiranje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?