Alzheimerova bolest – demencija, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prirodno je da se mozak, kao i čitav organizam, mijenja s godinama. No, za razliku od postupnog razvoja problema s prisjećanjem i usporenim razmišljanjem, značajan gubitak pamćenja, smetenost i drugi ozbiljni problemi u funkcioniranju mozga mogu biti znak propadanja moždanih stanica.

Najčešći rani simptom Alzheimerove bolesti je problem u prisjećanju nekih novousvojenih informacija. Npr. osobi je problem sjetiti se što se nedavno dogodilo (npr. što je jutros doručkovala), dok se starijih informacija, npr. što se dogodilo prije 20 ili više godina, dobro sjeća.

Poteškoće u prisjećanju svježih i novousvojenih informacija javlja zbog zahvaćanja dijela mozga koji je zadužen za učenje. Kako bolest napreduje dolazi do razvoja ozbiljnijih simptoma kao što su dezorijentacija, promjene raspoloženja i ponašanja, sve veća konfuzija vezana uz događaje, vrijeme i mjesto; neutemeljene sumnje u vezi obitelji, prijatelja i skrbnika; teži gubici pamćenja i promjene ponašanja; teškoće govora, gutanja i hodanja.

Osobe kod kojih se razvija ova bolest (npr. problem pamćenja), teško same prepoznaju da imaju problem. Znakovi demencije mogu biti očigledniji članovima obitelji ili prijateljima.

Znakovi i simptomi bolesti:

Otežano usvajanje i pamćenje novih informacija (zaboravljanje dogovora, gubljenje osobnih stvari, ponavljanje istih pitanja, gubljenje na poznatim destinacijama), oštećenje razumijevanja, izvođenja nekih složenih zadataka, oštećenje sposobnosti procjene (problem u donošenju odluka, lošije razumijevanje mogućih rizika, nemogućnost planiranja složenijih akcija i financijskih procjena), oštećene vizuospacijalne sposobnosti (otežano prepoznavanje lica ili poznatih objekata kojima razlog nisu oftalmološki problemi), oštećen govor, čitanje ili pisanje (problem prisjećanja uobičajenih riječi tijekom govora, zastajkivanje, pogreške u govoru ili pisanju) te promjene u samoj ličnosti i ponašanju (netipične promjene raspoloženja, uznemirenost, smanjen interes, motivacija, inicijativa; apatija, socijalna izolacija, gubitak suosjećanja, društveno neprihvatljivo ponašanje). Kao što je navedeno, prvi simptom je gubitak pamćenja, uz kasnije psihičko propadanje, no budući da dosta dugo ostaje očuvana vanjska “fasada” i fizički izgled, to može zavarati u ranoj fazi pri postavljanju dijagnoze.

Od simptoma mora biti prisutan gubitak memorije i oštećenje u jednom području kognicije. Simptomi moraju biti progresivni (pogoršanje u odnosu na ranije funkcioniranje) i u toj mjeri izraženi da ometaju svakodnevne aktivnosti.

Napredovanje Alzheimerove bolesti može se podijeliti u tri osnovna stupnja: pretklinički stupanj (simptomi još uvijek nisu prisutni), blago kognitivno oštećenje i demencija.

Nije jednostavno postaviti dijagnozu Alzheimerove bolesti jer ne postoje specifični testovi i pretrage. Važno je uzeti detaljnu povijest bolesti kako bi se ispitalo koji su simptomi prisutni i kako osoba obavlja dnevne aktivnosti, uz neurološki pregled koji uključuje nešto od navedenih pretraga (CT mozga, MR i EEG). Potrebno je također provesti kognitivno testiranje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hidronefroza

Hidronefroza ili hidronefroza?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sama riječ hidronefroza se može doslovno prevesti kao „vodeni bubreg“. Ovdje, međutim, postoji stanovita nedosljednost u nazivlju i barem dvije-tri bolesti, koje se dijagnosticiraju i liječe različito, nose isto ime. Nastane li kakva opstrukcija uretera (mokraćovoda), na primjer mokraćnim kamencem, iznad tog mjesta opstrukcije normalnog protoka mokraće će se stvoriti proširenje (dilatacija) kanalnog sustava bubrega. […]

Trudnoća

Zanima me postoji li mogućnost trudnoće prema opisanoj situaciji?

Fibrilacija atrija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Asimptomatski upalni prostatitis

Prostatitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Iako je Movember sada već prošao još ćemo malo pažnje posvetiti muškom zdravlju s jednom temom koja je pomalo zapuštena. Upala prostate (lat. – prostatitis) je donekle tajanstvena bolest. Međutim, javlja se u muškaraca često i malo je njih koji nisu nikada u životu stekli dijagnozu nekog oblika prostatitisa. Najčešće se radi o spolno aktivnim […]

Kolesterol

Radi li se o velikom povećanju kolesterola i je li za zabrinuti se?

Refluks

Disfagija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Disfagija odnosno otežano gutanje označava otežan prolazak hrane i tekućine kroz jednjak do želuca, pri čemu taj simptom, a ne samostalna bolest, zahtijeva detaljno ispitivanje kako bi se otkrio uzrok i odredila adekvatna terapija. Među glavnim uzrocima disfagije su suženja jednjaka koja se mogu pojaviti zbog dugotrajnog vraćanja želučane kiseline iz želuca u jednjak (refluks), […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]