Alzheimerova bolest – demencija, 2. dio

Prirodno je da se mozak, kao i čitav organizam, mijenja s godinama. No, za razliku od postupnog razvoja problema s prisjećanjem i usporenim razmišljanjem, značajan gubitak pamćenja, smetenost i drugi ozbiljni problemi u funkcioniranju mozga mogu biti znak propadanja moždanih stanica.

Najčešći rani simptom Alzheimerove bolesti je problem u prisjećanju nekih novousvojenih informacija. Npr. osobi je problem sjetiti se što se nedavno dogodilo (npr. što je jutros doručkovala), dok se starijih informacija, npr. što se dogodilo prije 20 ili više godina, dobro sjeća.

Poteškoće u prisjećanju svježih i novousvojenih informacija javlja zbog zahvaćanja dijela mozga koji je zadužen za učenje. Kako bolest napreduje dolazi do razvoja ozbiljnijih simptoma kao što su dezorijentacija, promjene raspoloženja i ponašanja, sve veća konfuzija vezana uz događaje, vrijeme i mjesto; neutemeljene sumnje u vezi obitelji, prijatelja i skrbnika; teži gubici pamćenja i promjene ponašanja; teškoće govora, gutanja i hodanja.

Osobe kod kojih se razvija ova bolest (npr. problem pamćenja), teško same prepoznaju da imaju problem. Znakovi demencije mogu biti očigledniji članovima obitelji ili prijateljima.

Znakovi i simptomi bolesti:

Otežano usvajanje i pamćenje novih informacija (zaboravljanje dogovora, gubljenje osobnih stvari, ponavljanje istih pitanja, gubljenje na poznatim destinacijama), oštećenje razumijevanja, izvođenja nekih složenih zadataka, oštećenje sposobnosti procjene (problem u donošenju odluka, lošije razumijevanje mogućih rizika, nemogućnost planiranja složenijih akcija i financijskih procjena), oštećene vizuospacijalne sposobnosti (otežano prepoznavanje lica ili poznatih objekata kojima razlog nisu oftalmološki problemi), oštećen govor, čitanje ili pisanje (problem prisjećanja uobičajenih riječi tijekom govora, zastajkivanje, pogreške u govoru ili pisanju) te promjene u samoj ličnosti i ponašanju (netipične promjene raspoloženja, uznemirenost, smanjen interes, motivacija, inicijativa; apatija, socijalna izolacija, gubitak suosjećanja, društveno neprihvatljivo ponašanje). Kao što je navedeno, prvi simptom je gubitak pamćenja, uz kasnije psihičko propadanje, no budući da dosta dugo ostaje očuvana vanjska “fasada” i fizički izgled, to može zavarati u ranoj fazi pri postavljanju dijagnoze.

Od simptoma mora biti prisutan gubitak memorije i oštećenje u jednom području kognicije. Simptomi moraju biti progresivni (pogoršanje u odnosu na ranije funkcioniranje) i u toj mjeri izraženi da ometaju svakodnevne aktivnosti.

Napredovanje Alzheimerove bolesti može se podijeliti u tri osnovna stupnja: pretklinički stupanj (simptomi još uvijek nisu prisutni), blago kognitivno oštećenje i demencija.

Nije jednostavno postaviti dijagnozu Alzheimerove bolesti jer ne postoje specifični testovi i pretrage. Važno je uzeti detaljnu povijest bolesti kako bi se ispitalo koji su simptomi prisutni i kako osoba obavlja dnevne aktivnosti, uz neurološki pregled koji uključuje nešto od navedenih pretraga (CT mozga, MR i EEG). Potrebno je također provesti kognitivno testiranje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]