Anksiozni poremećaji – 4. dio

Karakteristično je kod socijalne fobije da je osoba ustrašena ili anksiozna zbog određene socijalne interakcije i situacije koje uključuju mogućnost da je osoba izložena procjenjivanju ili sve te situacije izbjegava.

Socijalni anksiozni poremećaj (socijalna fobija) – DSM-5

Karakteristično je kod socijalne fobije da je osoba ustrašena ili anksiozna zbog određene socijalne interakcije i situacije koje uključuju mogućnost da je osoba izložena procjenjivanju ili sve te situacije izbjegava. Ovdje spadaju socijalne interakcije kao što su npr. susreti s nepoznatim ljudima, situacije u kojima osoba može biti promatrana dok jede ili pije, situacije u kojima osoba nešto izlaže ili izvršava pred drugima, itd. Osoba zamišlja da je drugi negativno procjenjuju, da je odbačena, zbunjena, posramljena ili da će naljutiti druge.

Potrebno je ispuniti sljedeće dijagnostičke kriterije da bi se postavila dijagnoza socijalne fobije:                   

  • Značajan strah ili anksioznost vezani su uz jednu ili više socijalnih situacija u kojoj je osoba izložena mogućoj procjeni od strane drugih osoba. To uključuje socijalne interakcije (npr. vođenje razgovora, susretanje nepoznatih ljudi), da ga drugi promatraju (npr. kada jede ili pije) i nastupa pred drugima (npr. držanje govora).
  • Osoba se boji da će se ponašati na način ili pokazivati simptome anksioznosti koji će biti negativno procijenjeni (biti će posramljujući ili ponižavajući; dovesti će do odbacivanja ili će uvrijediti druge).
  • Socijalne situacije gotovo uvijek potiču strah ili anksioznost.
  • Socijalne situacije se izbjegavaju ili podnose s intenzivnim strahom ili anksioznošću.
  • Strah ili anksioznost su pretjerani u odnosu na stvarnu prijetnju koju predstavlja socijalna situacija, kao i u odnosu na sociokulturološki kontekst.
  • Strah, anksioznost ili izbjegavanje su trajni, traju 6 mjeseci ili duže.
  • Strah, anksioznost ili izbjegavanje uzrokuju klinički značajan distres ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja.
  • Strah, anksioznost ili izbjegavanje ne mogu se pripisati fiziološkim učincima psihoaktivnih tvari (npr. drogama, lijeku) ili drugom zdravstvenom stanju.
  • Strah, anksioznost ili izbjegavanje ne mogu se bolje objasniti simptomima drugog psihičkog poremećaja (panični poremećaj, tjelesni dizmorfni poremećaj ili poremećaj iz spektra autizma).
  • Ako je prisutno drugo zdravstveno stanje (npr. Parkinsonova bolest, pretilost, izobličenost zbog opeklina ili ozljeda) strah, anksioznost ili izbjegavanje nisu povezani ili su pretjerani.

Osnovno obilježje ovog poremećaja je izražen ili intenzivan strah ili anksioznost od socijalnih situacija u kojima osobu drugi mogu procjenjivati. U takvim situacijama izloženosti osoba se boji negativne procijenjenosti, odnosno plaši se da će ju drugi ocijeniti kao slabu, ludu, anksioznu, dosadnu, glupu, uplašenu ili nedopadljivu. Također je u strahu da će se na njoj vidjeti ti znakovi anksioznosti (znojenje, crvenjenje, drhtanje, zapinjanje u govoru) što će biti razlog da ju drugi negativno ocijene. Prisutan je strah da će zbog toga biti odbačeni ili da će tako uvrijediti druge. Stoga takve osobe često izbjegavaju razne radnje zbog kojih mogu izgledati nespretne (npr. izbjegavaju jedenje, pijenje, jedenje, pokazivanje u javnosti, javne nastupe, mokrenje u javnim zahodima u prisustvu drugih, razgovor o intimnim temama, itd.)

Ako osoba samo povremeno postane anksiozna u socijalnoj situaciji, nećemo joj postaviti ovu dijagnozu. Ponekad ne možemo procijeniti da je anksioznost pretjerana jer ima veze sa stvarnom opasnošću (npr. osoba je doživjela zlostavljanje). No, često osobe s ovim poremećajem imaju pretjeran doživljaj stvarne situacije.
 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Anksiozni poremećaj

Imam strah i loše se osjećam kada je velik broj ljudi oko mene. Koji je naziv tog poremećaja i kako se toga riješiti?

Anksioznost

Uloga igre u razvoju djeteta – 2. dio

Prema Winnicottu anksioznost često predstavlja važan, a ponekad i neizostavni čimbenik u igri djeteta. Prekomjerna anksioznost vodi u kompulzivnu igru, repetitivnu igru ili pretjerano traženje zadovoljstva koji se pronalazi u igri, no ako je anksioznost prevelika, igra se raspada u čisto traženje olakšanja. Isti autor ističe postojanje potencijalnog prostora između bebe i majke u kojem […]

Anksioznost

Postkomocijski sindrom

Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

Stomatolog

Strah od stomatologa – molim savjet

Diskriminacija

Stigma i mentalno zdravlje

Osobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?