Anksiozno-depresivni poremećaj

U svakodnevnom govoru često čujemo riječi tipa: “nervozan sam, u strahu, tjeskoban, depresivan, u depresiji sam, osjećam se depresivno, lovi me depra…”. Moram priznati da tijekom svojeg 20-godišnjeg psihijatrijskog iskustva nisam čuo osobu koja govori “osjećam se anksiozno-depresivno”.

Što znači osjećati se anksiozno-depresivno i što je to anksiozno-depresivni poremećaj?

Kao što se iz naziva može iščitati, radi se o prožimanju ili miješanju simptoma anksioznosti (tjeskobe) i depresije (pojednostavljeno-sniženog osnovnog raspoloženja) a koji svojim intenzitetom, kvalitetom i kvantitetom pojavnosti značajno narušavaju svakodnevnu rutinu i smanjuju, pa čak i oduzimaju osobi životnu radost. Simptomi su mješavina anksioznog stanja i depresivnog raspoloženja no još uvijek nedovoljnog intenziteta ili predominiranja da bi ih smatrali čistim anksioznim ili čistim depresivnim stanjem. U međunarodnim klasifikacijama bolesti i literaturi općenito, svrstani su u grupu stanja pod imenom neurotskih (blažih psihičkih) poremećaja.

Sama anksioznost, doduše, ima svrhu i smisao obrane od opasnosti našeg tjelesnog ali i emocionalnog integriteta. Simptomi anksioznosti variraju od osobe do osobe, tj. možemo reći da su individualni i različiti. Osoba je, u anksioznim stanjima, svjesna straha na racionalnoj razini no nije u stanju prepoznati uzrok same tjeskobe. Možemo reći i da se anksioznost javlja kao odgovor na neki stresni događaj no može se javiti i bezrazložno. Postupnim iscrpljivanjem obrambenih (kompenzacijskih) mehanizama anksiozno stanje  progredira.  

Simptomi anksiozno-depresivnog poremećaja

Ukratko, anksiozne simptome možemo opisivati kao simptome podražaja vegetativnog (autonomnog) živčanog sustava, tjelesne simptome prsnog koša i trbuha, zatim kao “mentalne simptome”, potom opće simptome te simptome napetosti i druge nespecifične simptome. 

Kod depresije se razvijaju osjećaji beznađa ili bespomoćnosti praćen gubitkom zanimanja za svakodnevne aktivnosti uz promjene teka ili tjelesne mase (težine). Potom su tu i promjene sna u smislu gubitka  ili pretjerane potrebe za snom, zatim osjećaj nemira ili agitacije uz sniženje frustracijskog praga.

Uočljiviji su simptomi gubitak energije, sniženo osnovno raspoloženje uz osjećaj bezvrijednosti ili krivnje. Javlja se i rizično ponašanje u smislu zloporabe psihoaktivnih tvari ili alkohola, kompulzivno kockanje, opasna vožnja… Naglašeni su i problemi s koncentracijom te neobjašnjivi bolovi ili tjelesne tegobe.

Kako živimo u vrijeme intenzivnih socijalnih, radnih, kulturoloških, obiteljskih i inih interakcija, navedeno nerijetko u nama ostavlja ožiljke emocionalne prirode što može rezultirati simptomima anksiozno-depresivnog stanja. 

Kako u psihijatriji znamo reći – svi su ljudi isti, samo se razlikuju po mehanizmima obrane i otporima. Odnosno, svatko od nas drugačije reagira na stresore i svakodnevne životne traume. Često, naravno na nesvjesnoj razini, niz emocija koje se bude u nama, pretačemo ili pretvaramo u tjelesne simptome ili znakove. Tako netko na stres  reagira bolovima u žličici, netko se žali na mučninu, netko ima knedlu (“njok”) u grlu, drhtanje cijelog tijela, lupanje srca, osjećaj nedostatka zraka, znojenje, vrtoglavicu, osjećaj gubitka kontrole a netko na dugotrajan stres razvije hipertoniju (povišen tlak), dijabetes (šećernu bolest), bolesti štitnjače…

Iz iskustva s ambulantnim pacijentima, značajno najčešća dijagnostička kategorija su upravo osobe s anksiozno-depresivnim poremećajem. Svatko od nas kada se ne osjeća dobro traži odgovore, od liječnika očekuje utjehu i brzo otklanjanje tegoba te ozdravljenje.

Liječenje anksiozno-depresivnog poremećaja

Značajan dio olakšanja donose prvi kontakti u kojima se, ovisno o težini kliničke slike, predlaže terapija. U današnjem brzom svijetu očekujemo ista, brza rješenja. Kao da je rješenje u šarenoj tabletici koja će se uzimati tjedan dana i sve će proći. Na žalost ili na sreću, stvari obično ne dolaze tijekom noći, pa niti preko noći ne očekujemo rješenje tegoba.

Upoznati osobu s njegovim stanjem, tražiti savez (terapijski pakt ili ugovor) kojim obje strane preuzimaju svoj dio odgovornosti i obveza u procesu (iz)liječenja, vrlo je bitno. Kako stvari obično u životu nisu crno/bijele, tako se niti liječenje ne svodi samo na uzimanje tableta koje će riješiti stvar. Istina je uvijek negdje na sredini.

Uz medikamentoznu terapiju (tablete), preporuča se i psihoterapijski tretman te sugeriranje ev. korekcije obrazaca ponašanja u svakodnevnim životnim ili stresnim situacijama. Važno je  uputiti osobu k mogućim rješenjima problema, a uz suportivno snaženje krhkog i poljuljanog ega.

Bitno je kod predlaganja medikamentozne terapije osobu upoznati s lijekom (lijekovima): o kojoj se vrsti lijeka radi, kakav mu je mehanizam djelovanja, koje su eventualne nuspojave, kako lijek uzimati, kada očekivati poboljšanje stanja, te naposljetku koliko ga dugo treba uzimati, interakcije  s drugim lijekovima… Preporuka je najčešće prve kontrole u okviru dva tjedna.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Želudac i ostali simptomi – je li uzrok tome anksioznost?

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]