Bipolarni afektivni poremećaj

Bipolarni afektivni poremećaj, poznat i pod starijim nazivom “manično depresivna psihoza”, karakteriziran je izmjenama epizoda povišenog (manija i hipomanija) i sniženog raspoloženja (depresija).

Navedene epizode dovode do klinički značajnih promjena raspoloženja, ponašanja, energije, spavanja i kognicije.  Prevalencija ovog poremećaja je od 1 do 3%, zahvaća sa jednakom učestalošću muškarce i žene, a srednja dob početka bolesti je 19 godina što ju čini bolešću sa dosta ranim početkom. Kod većine bolesnika postoji značajna genetska predispozicija za razvoj poremećaja, a nepovoljni okolinski čimbenici (stres) imaju utjecaj na početak i razvoj bolesti. Kod osoba sa pozitivnom obiteljskom anamnezom za bipolarni afektivni poremećaj postoji veći rizik za razvoj bolesti.

Klinička obilježja manične epizide

Ključni simptomi manične epizode su abnormalno i perzistentno povišeno, ekspanzivno ili iritabilno raspoloženje te osjećaj povišene energije. Takvo raspoloženje subjektivno se osjeća kao neuobičajeno dobro, euforično, bučno, radosno. Kod nekih bolesnika raspoloženje može biti iritabilno što dovodi do ljutnje, bijesa i agresije.  Uz navedene ključne simptome često su pridruženi i osjećaj povišenog samopouzdanja ili grandioznosti, smanjena potreba za spavanjem, veća govorljivost nego uobičajeno, ubrzane misli koje često gube logičan slijed, veća aktivnost, psihomotorna agitacija, povećana uključenost u aktivnosti koje pružaju ugodu (kupovanje i seksualne aktivnosti).

Bolesnik nema normalnih socijalnih inhibicija, a njegove ideje su grandiozne i pretjerano optimistične. Kao posljedica ovih simptoma javlja se znatno oštećenje psihosocijalnog funkcioniranja. Većina bolesnika u maničnoj epizodi ima slabi uvid i kritičnost u svoju psihopatologiju i oštećeno funkcioniranje. Početak manične epizode najčešće je nagao i simptomi brzo progrediraju unutar nekoliko dana. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od 6 do 12 tjedana.

Klinička obilježja depresivne epizide

Osnovna značajka depresivne epizode je sniženo, depresivno raspoloženje koje rezultira osjećajem tuge, potištenosti, bespomoćnosti, beznadnosti, očaja, krivnje i često je udruženo sa anksioznošću i osjećajem ljutnje. Depresivno raspoloženje često je praćeno smanjenom energijom, umorom, bolesnici gube sposobnost uživanja i osjećaja radosti te interes i inicijativu za uobičajene aktivnosti.

Koncentracija i pažnja su smanjeni, a smanjeno je i samopouzdanje i samopoštovanje te bolesnici imaju pesimističan pogled na budućnost. Dolazi do poremećaja spavanja, apetita i libida. Najveća opasnost depresivne epizode je pojava suicidalnih misli te ukupno značajno povišen suicidalni rizik. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od otprilike 12 do 24 tjedana.

TIJEK BOLESTI

Bipolarni afektivni poremećaj kod većine bolesnika ima ponavljajući tijek koji je označen individualnim ritmom izmjene epizoda depresije, manije, hipomanije i miješanih epizoda (epizoda sa značajkama depresije i manije istovremeno). Hipomanija označava blažu formu manične epizode.  Epizode mogu u kontinuitetu prelaziti iz jedne faze u drugu ili je tijek bolesti takav da postoje različito duge remisije, odnosno faze povlačenja simptoma,  između pojedinih epizoda. Depresivne epizode javljaju se češće i imaju dulje trajanje, a manične epizode su rjeđe, češći su razlog za hospitalno liječenje i imaju kraće trajanje.

Za tijek bolesti karakteristično je i da faze remisije vremenom budu sve kraće, a faze depresije sve učestalije i dulje. Bipolarni afektivni poremećaj spada među vodeće psihijatrijske poremećaje s obzirom na rizik suicidalnog ponašanja. Istraživanja pokazuju kako 25-50% oboljelih od BAP-a pokuša suicid barem jednom tijekom života, a 10-15% oboljelih od BAP-a završava život suicidom.

Većina bolesnika ima barem jednu komorbidnu psihičku bolest. U komorbiditetu sa bipolarnim afektivnim poremećajem najčešće se javljaju anksiozni poremećaji, poremećaji vezani za konzumaciju psihoaktivnih tvari, ADHD, poremećaji hranjenja te poremećaji ličnosti. Bipolarni afektivni poremećaj u komorbiditetu sa anksioznim poremećajima, ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, poremećajem osobnosti i ozbiljnim medicinskim poremećajima nosi dodatno povećani rizik suicida.

LIJEČENJE

Liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja uključuje optimalnu i racionalnu primjenu psihofarmakološke terapije, psihoterapije i psihosocijalnih postupaka. Budući bolest ima utjecaj na sveukupno psihosocijalno funkcioniranje i kvalitetu života, od velike je važnosti pravovremeno prepoznati simptome i rane znakove relapsa bolesti kako bi se što ranije započelo sa liječenjem i kako bi bolest imala što manje posljedica.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?