Bipolarni afektivni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Bipolarni afektivni poremećaj, poznat i pod starijim nazivom “manično depresivna psihoza”, karakteriziran je izmjenama epizoda povišenog (manija i hipomanija) i sniženog raspoloženja (depresija).

Navedene epizode dovode do klinički značajnih promjena raspoloženja, ponašanja, energije, spavanja i kognicije.  Prevalencija ovog poremećaja je od 1 do 3%, zahvaća sa jednakom učestalošću muškarce i žene, a srednja dob početka bolesti je 19 godina što ju čini bolešću sa dosta ranim početkom. Kod većine bolesnika postoji značajna genetska predispozicija za razvoj poremećaja, a nepovoljni okolinski čimbenici (stres) imaju utjecaj na početak i razvoj bolesti. Kod osoba sa pozitivnom obiteljskom anamnezom za bipolarni afektivni poremećaj postoji veći rizik za razvoj bolesti.

Klinička obilježja manične epizide

Ključni simptomi manične epizode su abnormalno i perzistentno povišeno, ekspanzivno ili iritabilno raspoloženje te osjećaj povišene energije. Takvo raspoloženje subjektivno se osjeća kao neuobičajeno dobro, euforično, bučno, radosno. Kod nekih bolesnika raspoloženje može biti iritabilno što dovodi do ljutnje, bijesa i agresije.  Uz navedene ključne simptome često su pridruženi i osjećaj povišenog samopouzdanja ili grandioznosti, smanjena potreba za spavanjem, veća govorljivost nego uobičajeno, ubrzane misli koje često gube logičan slijed, veća aktivnost, psihomotorna agitacija, povećana uključenost u aktivnosti koje pružaju ugodu (kupovanje i seksualne aktivnosti).

Bolesnik nema normalnih socijalnih inhibicija, a njegove ideje su grandiozne i pretjerano optimistične. Kao posljedica ovih simptoma javlja se znatno oštećenje psihosocijalnog funkcioniranja. Većina bolesnika u maničnoj epizodi ima slabi uvid i kritičnost u svoju psihopatologiju i oštećeno funkcioniranje. Početak manične epizode najčešće je nagao i simptomi brzo progrediraju unutar nekoliko dana. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od 6 do 12 tjedana.

Klinička obilježja depresivne epizide

Osnovna značajka depresivne epizode je sniženo, depresivno raspoloženje koje rezultira osjećajem tuge, potištenosti, bespomoćnosti, beznadnosti, očaja, krivnje i često je udruženo sa anksioznošću i osjećajem ljutnje. Depresivno raspoloženje često je praćeno smanjenom energijom, umorom, bolesnici gube sposobnost uživanja i osjećaja radosti te interes i inicijativu za uobičajene aktivnosti.

Koncentracija i pažnja su smanjeni, a smanjeno je i samopouzdanje i samopoštovanje te bolesnici imaju pesimističan pogled na budućnost. Dolazi do poremećaja spavanja, apetita i libida. Najveća opasnost depresivne epizode je pojava suicidalnih misli te ukupno značajno povišen suicidalni rizik. Neliječena epizoda ima prosječno trajanje od otprilike 12 do 24 tjedana.

TIJEK BOLESTI

Bipolarni afektivni poremećaj kod većine bolesnika ima ponavljajući tijek koji je označen individualnim ritmom izmjene epizoda depresije, manije, hipomanije i miješanih epizoda (epizoda sa značajkama depresije i manije istovremeno). Hipomanija označava blažu formu manične epizode.  Epizode mogu u kontinuitetu prelaziti iz jedne faze u drugu ili je tijek bolesti takav da postoje različito duge remisije, odnosno faze povlačenja simptoma,  između pojedinih epizoda. Depresivne epizode javljaju se češće i imaju dulje trajanje, a manične epizode su rjeđe, češći su razlog za hospitalno liječenje i imaju kraće trajanje.

Za tijek bolesti karakteristično je i da faze remisije vremenom budu sve kraće, a faze depresije sve učestalije i dulje. Bipolarni afektivni poremećaj spada među vodeće psihijatrijske poremećaje s obzirom na rizik suicidalnog ponašanja. Istraživanja pokazuju kako 25-50% oboljelih od BAP-a pokuša suicid barem jednom tijekom života, a 10-15% oboljelih od BAP-a završava život suicidom.

Većina bolesnika ima barem jednu komorbidnu psihičku bolest. U komorbiditetu sa bipolarnim afektivnim poremećajem najčešće se javljaju anksiozni poremećaji, poremećaji vezani za konzumaciju psihoaktivnih tvari, ADHD, poremećaji hranjenja te poremećaji ličnosti. Bipolarni afektivni poremećaj u komorbiditetu sa anksioznim poremećajima, ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, poremećajem osobnosti i ozbiljnim medicinskim poremećajima nosi dodatno povećani rizik suicida.

LIJEČENJE

Liječenje bipolarnog afektivnog poremećaja uključuje optimalnu i racionalnu primjenu psihofarmakološke terapije, psihoterapije i psihosocijalnih postupaka. Budući bolest ima utjecaj na sveukupno psihosocijalno funkcioniranje i kvalitetu života, od velike je važnosti pravovremeno prepoznati simptome i rane znakove relapsa bolesti kako bi se što ranije započelo sa liječenjem i kako bi bolest imala što manje posljedica.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

CDFI karotidnih arterija

Molio bi Vas pojašnjenje slijedećeg nalaza CDFI kartoidnih arterija

Krvni tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Zdravlje prostate

Biljni preparati za zdravlje prostate

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Posljednjih godina smo preplavljeni reklamama za razne medikamentozne proizvode koji općenito poboljšavaju zdravlje prostate i u svakom smislu djeluju blagotvorno na donji mokraćni sustav. Takvim informacijama, zapravo reklamama, pretrpani smo preko javnih medija (televizija, radio, novine itd.), a osobito putem društvenih mreža. Na društvenim mrežama se fizički pojavljuju, svojevoljno ili protiv svoje volje, i razni […]

Prostata

Povećana prostata – je li operacija nužna?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvijek me pitaju bolesnici, nakon digitorektalnog ili/i ultrazvučnog pregleda, kad im kažem da imaju uvećanu prostatu: “Doktore, a što sad s tim? Je li to opasno, da li je potrebno operirati, postoje li kakvi lijekovi koje trebam uzimati, što će biti nakon operacije, je li ona baš neophodna, kakav je rizik impotencije ili inkontinencije, hoću […]

posteljica

Poremećaji pupkovine

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kao što smo rekli pupčana vrpca ima mjesto s kojeg polazi iz posteljica, a krajnji dio ulazi u pupak fetusa. Razlikujemo niz poremećaji pupkovine s mjesta polazišta pupkovine iz posteljice. Normalno je polazište s centra posteljice korionske ploče), centralna insercija – inserio centralis. Polazište se može nalaziti uz središte -insertio paracentralis. Polazište pupkovine iz posteljice […]

RTG pluća

Može li očitavanje RTG nalaza pluća?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]