Prema riječima jednog američkog učitelja današnji ( srednjoškolski) učenici ne samo da loše uče, već i  pokazuju  totalnu nezainteresiranost za budućnost. Dobivaju sve što žele.

Prema riječima jednog američkog učitelja današnji (srednjoškolski) učenici ne samo da loše uče, već i  pokazuju  totalnu nezainteresiranost za budućnost. Dobivaju sve što žele, bez ikakvog truda (Psychology today, The Effect Of theHook Up Culture On Men). Poznata je  uzrečica kako su mladi danas nekulturni, bahati i slično te da se razlikuju od ranijih generacija. Takva fraza poznata je još od Aristotelova vremena. No, jesu li uistinu današnje mlade generacije doista različite od ranijih. Jedna američka istraživačica Jean Twenge istraživala je to pitanje,  te kroz nekoliko studija pokazala kako postoje generacijske razlike u životnim ciljevima, brizi za druge i građanskoj orijentaciji među američkim srednjoškolcima i brucošima. Ona i njeni suradnici su na vrlo velikom uzorku američkih studenata pronašli da se generacija mladih rođenih nakon 1990.godine značajno razlikuje u  ove tri kategorije u odnosu na ranije rođene. Ta je generacija prozvana Ja- generacija. Ekstrinzične vrijednosti ( novac, imidž, slava) važnije su im od  intrinzičnih vrijednosti (samoprihvaćanje, pripadnost, zajednica). Empatija, milostinja, važnost rada na korist zajednici bile su značajno niže u odnosu na ranije generacije, kao i interes za društvene probleme, sudjelovanje u politici, vjerovanje u vladu, aktivnosti u borbi za okoliš i očuvanje energije. Osim toga ( budući su generacije ispunjavale upitnik za narcističke osobine)  narcističke osobine bile su više izražene u Ja-generaciji, nego u ranijim generacijama (Generaciji X ili Baby Boomers). Slično je dokazala i jedna druga studija našavši da je narcizam značajno viši među studentima tijekom 2000-ih za razliku od studenata iz osamdesetih.

Značajke Ja- generacije

Pripadnici Ja generacije vjeruju u svoju posebnost i izuzetnost, imaju krajnje nerealna očekivanja, a jedno od prisutnih stereotipnih očekivanja jest kako najbrže i najlakše doći do slave i bogatstva. Mnoge svoje želje proglašavaju svojim legitimnim pravima, od drugih očekuju da im ugađaju i da im se prilagođavaju, egocentrični su, ne trpe kritiku, imaju smanjen prag tolerancije na frustraciju.
Nedostaje im empatičnosti, traže pažnju, ovisni su o neprestanoj stimulaciji zbog čega se brzo zasite i brzo im sve dosadi, a i njihovi prijateljski i partnerski odnosi lako pucaju. Nisu spremni na ekstra napore poradi zajednice u cjelini jer svemu pretpostavljaju svoj osobni interes. Ne vide da su težak rad i izgrađivanje vlastitog karaktera put do uspjeha.
Ipak, dobre osobine ove generacije jesu to što su sposobni obavljati više poslova istovremeno, brzo misle, kreativni su i tolerantni na različitosti. U usporedbi s prethodnim generacijama, Ja- generacija je najsamopouzdanija i najasertivnija, ali ujedno i najdepresivnija i najanksioznija.

Pate li danas mladi više ili manje?

Više je radova koji pokazuju da je značajan porast u psihopatologiji među mladima danas. Tako je na primjer evidentan porast depresije u proteklih deset godina. Jedan razlog za to je u promjeni anticipacije– dobre ekonomske godine 90-ih donijele su  iščekivanje manje količine problema, ali zato od 2008. godine na ovamo količina problema je sve veća. To se odražava na neke pokazatelje kao na primjer nemogućnost plaćanja zdravstvene zaštite – koja je porasla od  7% 1991.g. do 11%  2004.g.; gubitak zdravstvenog osiguranja porastao s 12% na 18%; prekidi emotivnih stabilnih veza se udvostručili –  s 4% na 8%.
Nemoguće je zanemariti širi socijalni kontekst u kojem djeca i adolescenti odrastaju -ekonomske krize, siromaštvo, ratovi  povećavaju rizik od psihosocijalnih poremećaja u osoba svih dobnih razina a posebice u djece.
Napredak u ekonomskom kao i u tehnološkom smislu u razvijenim zemljama također proizvodi neke ranije manje prisutne izvore stresa u mladih -sve rigorozniji i dugotrajniji uvjeti školovanja, natjecanja za radna mjesta i profesionalnu afirmaciju te mogući neuspjesi u tim aktivnostima.
Neki mladi ranjiviji su više od drugih zato što posjeduju neke urođene ili stečene tjelesne i/ili psihološke dispozicije ili zato što su ih stresni događaji zadesili u razvojno osjetljivijem perioduživota kad još nisu postigli onaj stupanj osobnih kompetencija koji bi im osigurao kontrolu nad okolinom. Negativna životna iskustva mogu naglasiti postojeća psihološka obilježja nekog razvojnog perioda te se mogu izraziti kao:  neprilagođenost, uznemirenost,  poremećaj mentalnog zdravlja.

Mediji i mladi

Uz stvaranje potrošačkih navika i potenciranje prodaje proizvoda, mediji nastoje utjecati na stavove i vrijednosti te oblikovati pogled na svijet djece i mladih koristeći različite strategije kognitivne i afektivne manipulacije, kojima snažno utječu na oblike socijalnog ponašanja.
Medijske poruke često su zbunjujuće zbog toga što mlade potiču na sjedenje pred ekranima televizora i računala (inaktivnost), konzumiranje alkohola, pušenje tj. nezdrave stilove života, a suprotno tome nameću im se ideali savršenstva, ljepote i uspješnosti, kojima se teško približiti, a još se teže oduprijeti nametnutim pritiscima što često rezultira gubitkom osjećaja osobne vrijednosti. Takve poruke mogu postati čimbenik rizika niza fizičkih i psihičkih poremećaja uključujući nisko samopoštovanje i povećanje depresivnih simptoma. Povećana izloženost različitim medijskim sadržajima u kojima dominira nasilje, ali i aktivne uključenosti u kreiranje i on-line vježbanje agresivnosti preko modernih interaktivnih medija čine značajan utjecaj na povećanu agresivnost djece i njihovo nasilno ponašanje u stvarnom životu.

Hook up kultura

Značajke ove kulture su česte izmjene partnera, tj. mladić i djevojka, kao potpuni stranci, ulaze u seksualne odnose na jednu noć. Odnosi su to bez ikakvog vezanja, očekivanja, osjećaja i obveza. Mladići i djevojke postaju nesposobni za duboke i smislene odnose, zasnivanje trajnih veza postaje nemoguća misija. Budući da jedino duboki odnosi omogućuju čovjeku da sazrije i postane odrasla osoba to i u jednima i drugima ostavlja svijest neispunjenosti, praznine, ostaju zarobljeni u površnosti i u vječnom pubertetu, čak i do 40-tih godina, te se moraju pomiriti da će površni i besmisleni odnosi biti stvarnost koja će trajati čitavog njihovog života.

Zaključno možemo reći da su mladi danas izloženi većim izazovima, (negativnim) utjecajima i drugim čimbenicima koji rezultiraju porastom psihopatologije u toj populaciji te posljedično povećanom potrebom i za psihijatrijskim liječenjem.