Bolesti ovisnosti

Svjetska zdravstvena organizacija definira ovisnost kao duševno, ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti, a karakterizira ga promjena ponašanja.

Svjetska zdravstvena organizacija definira ovisnost kao duševno, ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti, a karakterizira ga promjena ponašanja i druge reakcije koje uvijek uključuju neodgodivu prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstava ovisnosti, bilo zbog njegovih poželjnih učinaka, bilo da se izbjegnu patnje koje će se javiti ako se s uzimanjem prekine.

Postoje različite vrste ovisnosti, kao što su ovisnost o alkoholu, opijatima, stimulansima, marihuani (kanabisu), sedativima, nikotinu, kockanju/igrama na sreću, hrani, seksu, kompjuterima, itd.

Navode se različiti uzroci za razvoja ove skupine poremećaja. Od klasičnih psihodinamskih čimbenika ističe se obrana protiv anksioznih impulsa i manifestacija oralne regresije. Od ostalih čimbenika navodi se povezanost s depresijom ili refleksija poremećenih ego funkcija, problem formiranja identiteta, poremećeni obiteljski odnosi, ekonomski čimbenici, biološki (genetski) čimbenici, krizne situacije, poremećaj standarda, uloga opioidnih receptora (snižena endogena opioidna aktivnost ili prevelika aktivnost endogenih opioidnih antagonista), neurotransmiterski putevi (opioidni, kateholaminski (osobito dopaminski) i GABA) te projekcije dopaminergičkih neurona u kortikalne i limbičke regije (put povezan s osjećajem nagrade može biti medijator učinka koji proizvode amfetamin i kokain).

S obzirom na odnos prema sredstvima ovisnosti podjela je sljedeća:

  • apstinenti: osobe koje ne uzimaju psihoaktivna sredstva,
  • eksperimentatori: koriste neka sredstva ili ih koriste samo simptomatski,
  • osobe naviknute na sredstvo (kod njih je razvijen osjećaj nedostajanja sredstva ovisnosti ako ga se ne uzme),
  • ovisnici: kod njih se razvija apstinencijska kriza (psihički ili fizički znakovi) nakon prestanka uzimanja sredstva.

Temeljno obilježje ovisnosti je postojanje većeg broja kognitivnih, ponašajnih i fizioloških simptoma koji upućuju na to da osoba nastavlja uzimati psihoaktivne tvari bez obzira na značajne probleme vezane uz njihovu uporabu. Pri tome se ustaljuje obrazac redovitog uzimanja tvari, a prisutni su tolerancija, sustezanje i prisila uzimanja sredstva ovisnosti.

Razvoj ovisnosti uključuje:

  • psihičku ovisnost (kontinuiranu ili intermitentnu žudnju za psihoaktivnim tvarima kako bi se izbjegla disforična stanja),
  • fizičku ovisnost (fiziološki učinci multiplih epizoda uporabe psihoaktivnih tvari koji uključuju toleranciju i sustezanje),
  • istovremeno postojanje ovisnosti o dvije ili više psihoaktivnih tvari (politoksikomanija).

Od razvijene ovisnosti razlikujemo akutnu intoksikaciju koja je prolazno stanje koje je posljedica uzimanja psihoaktivnih tvari. Uključuje smetnje razine svijesti, kognicije, percepcije, afekta ili ponašanja ili drugih psihofizioloških funkcija i odgovora. Oporavak je kompletan, osim ako su se javile komplikacije. Štetna uporaba (zlouporaba) se odnosi na obrazac uporabe koji izaziva oštećenje zdravlja, tjelesnog (npr. hepatitis) ili psihičkog zdravlja (npr. sekundarni depresivni poremećaj).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Krv

Je li zabrinjavajuće ako sam na stolici vidjela krv?

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?