Ciklotimija

Ciklotimija ili ciklotimični poremećaj spada u poremećaje raspoloženja. Radi se o perzistirajućem nestabilnom raspoloženju, a uključuje veći broj izmjena blažeg depresivnog raspoloženja i blaže povišenog raspoloženja.

Ciklotimija ili ciklotimični poremećaj spada u poremećaje raspoloženja. Radi se o perzistirajućem nestabilnom raspoloženju, a uključuje veći broj izmjena blažeg depresivnog raspoloženja i blaže povišenog raspoloženja, koji ne ispunjavaju kriterije za depresivnu epizodu. Da bi se mogla postaviti dijagnoza ovog poremećaja, potreban je duži period promatranja bolesnika ili postojanje podataka o ranijem ponašanju, a smetnje moraju trajati najmanje 2 godine. Promjene raspoloženja obično ne ovise o vanjskim događajima.

Kako su ovi simptomi blaži nego u ostalim poremećajima raspoloženja, ove osobe nisu upadnog ponašanja, pa njihove smetnje mogu ostati neprepoznate, posebno stoga jer se obično ne javljaju psihijatru. Vrlo često se ciklotimija dijagnosticira kod osoba koje sa liječenjem započnu radi nekog drugog psihičkog poremećaja (npr. poremećaja ličnosti ili ovisnosti o psihoaktivnim tvarima).

Prvi, uvodni i blagi simptomi obično se javljaju postupno prije 21. godine života. Karakteristične su nagle izmjene kratkotrajnih perioda depresivnog raspoloženja (vrlo blagog intenziteta) i blagog hipomanog raspoloženja. Trajanje jednog ciklusa može biti od nekoliko dana do nekoliko ciklusa tijekom jednog dana. Da bi se postavila dijagnoza ovog poremećaja, simptomi moraju trajati barem dvije godine, odnosno kod djece i adolescenata godinu dana, no u tom periodu ne smije postojati period dulji od dva mjeseca kada je raspoloženje bilo stabilno. Uglavnom se izmjenjuju periodi pojačane pospanosti i duljeg spavanja s periodima nesanice; potreba za osamljivanjem i povlačenjem od okoline s prenaglašenom potrebom za druženjem; periodi plačljivosti s periodima pretjerane šaljivosti; opća psihomotorna i misaona usporenost s periodima ubrzanog mišljenja i ponašanja kao i pretjerano samopouzdanje s osjećajem manje vrijednosti i gubitka samopoštovanja. Takve nagle promjene raspoloženja uzrok su brojnih nesporazuma s okolinom, no isto tako stvaraju i osjećaj zbunjenosti u samoj osobi. Takve osobe su veći dio vremena razdražljive, uz stalne “uspone i padove” u svom raspoloženju i ponašanju, a svoje brojne i različite akcije uglavnom ostavljaju nedovršene. Često si pokušavaju “pomoći” koristeći lijekove na vlastitu ruku ili neke psihoaktivne tvari.

Učestalost javljanja ovog poremećaja tijekom života je između 0,4 i 1%, a podjednako je zastupljena u oba spola. Kod ovih osoba postoji povećan rizik za razvoj bipolarnog afektivnog poremećaja.

Liječenje se procjenjuje ovisno o slučaju, no posebno je važno uključiti one bolesnike kod kojih je narušeno svakodnevno funkcioniranje ili one s pozitivnim nasljeđem za bipolarni afektivni poremećaj.  

U liječenju se preporuča koristiti stabilizatore raspoloženja uz suportivne psihoterapijske tehnike. Antidepresive treba izbjegavati jer mogu potaknuti prijelaz sniženog raspoloženja u povišeno raspoloženje, odnosno čak u hipomanično ili manično raspoloženje. Dakle, stabilizatori raspoloženja pomažu regulirati i stabilizirati raspoloženje, odnosno postojanje oscilacija između depresije i hipomanije. Od ostalih lijekova ponekad se koriste atipični antipsihotici ili benzodiazepini. Nije uvijek moguće odmah pronaći najpogodniji lijek, pa su ponekad potrebne i kombinacije lijekova.

Psihoterapija čini važnu komponentu u liječenju ovog poremećaja, posebno jer može pomoći u stjecanju uvida u sam poremećaj i kako ga liječiti. Važnost pravovremenog liječenja je i u sprečavanju razvoja maničnih ili depresivnih epizoda u punom opsegu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]