Depresija u osoba starije životne dobi

Depresija je najčešći mentalni poremećaj kod osoba starije životne dobi. Procjenjuje se da će u Hrvatskoj do 2040. godine biti oko 25 % osoba starijih od 65 godina…

Produženjem životnog vijeka povećava se broj osoba starije životne dobi kojima je potrebna psihijatrijska skrb. Depresija je najčešći mentalni poremećaj kod osoba starije životne dobi. Procjenjuje se da će u Hrvatskoj do 2040. godine biti oko 25% osoba starijih od 65 godina. Depresija uzrokuje povećanje morbiditeta i mortaliteta. Često dolazi u komorbiditetu s drugim neurološkim, psihijatrijskim i tjelesnim bolestima, a nedovoljno se prepoznaje i liječi.

U starijoj životnoj dobi postoji manja genetska opterećenost za depresiju. Najčešće se radi o smanjenju noradrenergičke, serotoninergičke i dopaminergičke neurotransmisije koja se fiziološki javlja s dobi. Osim navedenog brojne promjene koje starija životna dob nosi mogu povećati rizik za depresiju ili pogoršati postojeću depresiju. Česte su smetnje prilagodbe na potrebu preseljenja, umirovljenje, smanjena financijska primanja, kroničnu bolest, bol, smrt bliske osobe, samoću, gubitak samostalnosti, nedostatak podrške.

Kod osoba starije životne dobi se uz uobičajene depresivne simptome često javljaju umor, nedostatak apetita ili pretjeran apetit, nereguliran san, pritužbe na bolove, vrtoglavica, palpitacije, poteškoće u koncentraciji i pamćenju, razdražljivost, stalne pritužbe, pretjeran osjećaj tuge, učestali posjeti liječnicima, osjećaj bezvrijednosti, krivnje, bezrazložno opterećivanje drugih svojim zahtjevima, promjene raspoloženja, nemogućnost uživanja u aktivnostima koje su ranije voljele.

Obzirom da depresija u starijoj životnoj dobi dolazi često u komorbiditetu sa tjelesnim bolestima, nerijetko se zamjenjuju simptomi depresije i tjelesnih bolesti kao što su osjećaj umora, opće slabosti, somatizacije. Radi navedenog je kod dijagnoze depresije kod osoba starije životne dobi potrebno uz anamnezu i heteroanamnezu učiniti tjelesni pregled, EKG, rutinske laboratorijske pretrage i Mini – mental test. Dodatne pretrage ukoliko se za iste postavi indikacija uključuju CT ili MR mozga, hormone štitnjače, vitamin B12, folate, EEG, pregled neurologa.

Kod uvođenja psihofarmakoterapije treba voditi računa o izboru antidepresiva, njegovog profila nuspojava i interakcija s drugim lijekovima koje osoba starije životne dobi uzima. Treba izbjegavati polipragmaziju. Liječenje treba započeti niskom dozom lijeka i titrirati je unutar  maksimalnog raspona doze. Potrebno je učestalo procjenjivanje učinka liječenja i procjenjivati potrebu korekcije doze ili promjene lijeka obzirom da se kod starijih osoba treba voditi računa i o mogućim akutnim pogoršanjima tjelesnog stanja.

Antidepresivi prvog izbora kod osoba starije životne dobi jesu selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPPS) koji su dobre podnošljivosti i učinkovitosti kod osoba starije životne dobi sa blagom do umjerenom depresijom (npr. citalopram, paroksetin, sertralin, escitalopram). Zbog usporenog metabolizma kod osoba starije životne dobi početne i maksimalne doze su niže (pola početne doze ili doze održavanja preporučene za odrasle). Liječenje treba trajati minimalno 12 mjeseci nakon prve epizode depresije, 24 mjeseca nakon druge, a najmanje tri godine nakon treće ili više epizoda depresije.

Ukoliko izostane terapijski odgovor nakon četiri tjedna liječenja na primjenu jednog antidepresiva iz skupine SIPPS potrebno je promijeniti lijek unutar iste skupine. Kod promjene lijeka prvi lijek se mora postupno ukinuti.

Razumno je nakon neuspjela liječenja sa dva antidepresiva iz skupine SIPPS pokušati sa inhibitorima ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (npr. mirtazapinom).  

Kada su prisutni i psihotični simptomi depresije treba razmotriti uvođenje niskih doza novijih antipsihotika (npr. olanzapin, kvetiapin, aripiprazol). Za navedene antipsihotike ne postoji upozorenje niti zabrana za liječenje starijih osoba oboljelih od depresije. Kod osoba sa suicidalnim rizikom indicirano je uvođenje klozapina u vrlo niskoj dozi uz antidepresiv.

Prevencija suicida glavni je cilj liječenja depresije kod osoba starije životne dobi. Veći rizik za suicid imaju osobe muškog spola. Rizik  za suicid imaju i udovci, razvedeni, skloni alkoholu, socijalno izolirani. Manji rizik za suicid imaju žene, osobe u braku i osobe smještene u obitelji ili ustanovi.

Pravodobno prepoznata i liječena depresija u osoba starije životne dobi poboljšava kvalitetu života oboljelih osoba i njihovih obitelji, smanjuje rizik od suicida, odgađa institucionalizaciju i hospitalizaciju.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Anksioznost

Želudac i ostali simptomi – je li uzrok tome anksioznost?

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?