Depresivni poremećaj

Depresivni poremećaj je psihijatrijska dijagnoza koja predstavlja veliki svijetski zdravstveni problem. Jedan od sedam ljudi može oboljeti od tog poremećaja.

Depresivni poremećaj je psihijatrijska dijagnoza koja predstavlja veliki svijetski zdravstveni problem. Jedan od sedam ljudi može oboljeti od tog poremećaja. Od te bolesti oboljeva se u svim životnim dobima,od djetinjstva,adolescencije,odrasle dobi do starosti.

Najčešće se oboljeva u srednjoj životnoj dobi,što je i uzrok velikom broju bolovanja i radne nefunkcionalnosti. Činjenica  da postoji i povećni rizik od suicida  je znak da se radi o teškom poremećaju koji zahtjeva brzo dijagnosticiranje i liječenje kako bi se prevenirao rizik.

Oboljevanje od depresije u populaciji  kreće se od 10-15% prema  podacima sprovedenih istraživanja.

 Depresivni poremećaji se klasificiraju prema psihijatrijskoj klasifikaciji MKB-10: 

  • blage depresivne epizode
  • umjerene depresivne epizode
  • teške depresivne epizode bez psihotičnih simptoma
  • teške depresivne epizode sa psihotičnim simptomima

Najčešći simptomi depresije jesu depresivno raspoloženje,gubitak zanimanja i zadovoljstva u  uobičajenim aktivnostima, smanjena životna energija.
Česti simptomi su poremećaj apetita,poremećaj koncentracije, porermećaj pažnje,smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje, ideje krivnje i bezvrijednosti,

Pesimističan pogled na budućnost . Od depresivnog poremećaja češeće obolijevaju žene što je povezano sa hormonalnim faktorima, psihosocijalnim stresovima , trudnoćama i porodima , nakon menopauze rizik za depresiju žena smanjuje se i približava onom kod muškaraca.

Kod polovice bolesnika sa depresijom nazanačeni su prodromalni simptomi prije samog razvoja značajnog  depresivnog poremećaja, najčešće su to tjeskoba , razdražljivost ili blaga tuga a mogu trajati u periodu od nekoliko mjeseci do više godina dok se bolest ne dijagnosticira.najčešć je to u periodu od 4-30 tjedana za blagu do umjerenu depersivnu epizodu , od 6- 8 mjeseci za tešku depresivnu epizodu . Bolest se nakon sprovedenog liječenja za koje se preporuča liječenje u trajanu od 8-12 mjeseci od nestanaka simptoma do dugotrajnijige liječenje u relapsima i kod težih kronificiranih depresivnih poremećaj.

Depresija uzrokuje velike poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju dovodi do problema u socijalnom funkcioniranju, povećanom rizku za suicid kao i za oboljevanje od drugih bolesti osobito kardiovaskularnih uz to je mortalite pvečan i do dva puta u odnosu na ostalu populaciju.
Dijagnoza depresivnih poremećaja se postavlja prema navedenim kriterijima iz psihijatrijske klasifikacije prema MKB-10. Depresivni poremećaj je složeni poremećaj uzrokovan djelovanjem bioloških, socijalnih i psiholoških čimbenika. Genetski čimbenici mogu utjecati na razvoj depresivnog poremećaja ali samo djelomično a ne u cijelosti.

Velik broj bolesnika depresivne epizode u početku je neliječen i do deset mjeseci u prosjeku.
Kod osoba oboljelih od depresivnih poremećaja česte u komplikacije a najozbiljnija komplikacija jesu suicidalne misli i ideje

Dva su razdoblja povezana sa suicidalnim rizkom , u početku  depresivne epizode kada se bolsnik suočava sa težnom simptoma kao i prilikom „ izlaska „ iz depresivne eizode   kada osim provođenja“inventure života“ima  i snage za provođenje suicidnih razmišljanjaNajšeće su u riziku osobe koje boluju od dugotrajnog teškog depresivnog poremećaja.i osobe impulzivnog ponašanja.

U povećanom riziku od oboljevanja od depresije su i osobe starije dobi, oboljeli od nekih tjelesnih bolesti kao i žene u postpartalnom periodu. 2/3 bolesnika sa depresivnim poremećajem će se u potpunosti oporaviti a kod 1/3 će se razviti kronična bolest.
Mora se uključiti farmakološko liječenje antidepresivima koji se mogu kombinirati sa stabilizatorom raspoloženja, antipsihotikom,anksiolitikom ili hipnotikom ovisno o težini depresivnih simtoma. Liječenje antidepresivima dovodi do regulacije  alfa adrenerguičkih i 5-HT2 receptora. Liječenjem se najčešće započne nakon postavljanja ispravne dijagnoze i uvođenjem  antidepresiva koji je učinkovit  sa najmanjim rizikom za nuspojave  najvažnije je da se koristi u odgovrajućoj dozi.
Aktuleno su u prvoj liniji liječenja  antidepresivni iz grupe SSRI- specifični in inhibitori ponovne pohrane serotonina , zatim antidepresivi sa dualnim djelovanjem koji dejeluju i kao specifični inhibitotri ponovn pohrane serotonina i noradrenalina.. zatim triciklički , tetracikličaki antidepresivi , Mao inhibitori, i ostali. Potrebno ih je uzimati nekoliko tjedana da bi se uočio terapijski učinak. Liječenje je potrebno sprovoditi više mjeseci nakon gubitka simptoma u prvoj depresivnoj epizodi, a u ponovljenim epizodama depresije potrebno je dugotrajnije liječenje u nekim slučajevima i do 24 mjeseca, a u višekratno ponavljajućim depresivnim poremećajima dugotrajno.
Učinkovito liječenje dovodi do poboljšanja depresije do povlačenja simptoma, što poboljšava cjeupno  fukcioniranje pacijenta, manjeg rizika od oboljevanja od drugih bolesti, smanjena je neproduktivnost na poslu i odsutanost zbog bolavanja te samim tim  manje otrećuje zdravstveni sustav.
Uz lijekove važno je u liječenju depresivnog poremećaja koristiti i psihoterapiju, najčešće je to suportivna psihoterapija i kognitivno bihevioralna terapija, a ovisno o individualnim slučajevima i samom pristupu psihijatra – terapeuta dolaze u obzir i ostale metode psihoterapijskog tretmana.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?