Depresivni poremećaj – 2. dio

Učestalost depresivnog poremećaja je značajna u toj mjeri da se pretpostavlja da će do 2020. godine po učestalosti biti na drugom mjestu po broju oboljelih. Može se javiti u bilo koje doba.

Učestalost depresivnog poremećaja je značajna u toj mjeri da se pretpostavlja da će do 2020. godine po učestalosti biti na drugom mjestu po broju oboljelih. Može se javiti u bilo koje doba, od djetinjstva do starije životne dobi, no najčešće se ipak javlja u srednjoj životnoj dobi. Češće se javlja kod žena, a pretpostavlja se da su razlog tome utjecaj hormona, životnih ciklusa, trudnoće, porodi, psihosocijalni čimbenici. Tijekom prelaska u menopauzu, žene su pod povećanim rizikom od razvoja depresije. 

Točan uzrok depresivnog poremećaja nije poznat, no radi se o kompleksnom poremećaju koji je posljedica međusobnog djelovanja bioloških (hormoni, neurotransmitori, genetski i imunološki čimbenici), psiholoških (karakteristike ličnosti i temperament) i socijalnih čimbenika (nepovoljni vanjski čimbenici i životni događaji). Vezano uz genetsku predispoziju, odnosno mogućnost nasljeđivanja depresivnog poremećaja, treba istaknuti da se nasljeđuje sklonost razvoju bolesti, a ne sama bolest. Pri tome važnu ulogu imaju okolinski čimbenici koji, ako su nepovoljni, mogu djelovati kao poticaj za izražavanje poremećaja.

Vrlo često depresija je kronična bolest tijekom koje se pojedinačne epizode ponavljaju. No, s napredovanjem bolesti, vremenski period između depresivnih epizoda postaje kraći, a svaka sljedeća epizoda može biti sve teža.

Često postoje razlike u izraženosti samih simptoma ovisno o spolu. Kod žena su češće izraženi simptomi potištenosti, osjećaja bezvrijednosti, samookrivljavanja, dok kod muškaraca prevladava osjećaj umora, razdražljivosti, smetnje spavanja uz gubitak zadovoljstva u aktivnostima koje su ranije pružale užitak. Osim toga, muškarci češće posežu za alkoholom ili drugim psihoaktivnim tvarima, ponekad se pretjerano zaokupljaju poslom kako bi izbjegli razgovor o tome što ih muči ili se počnu ponašati neodgovorno.

Ponekad je teško razlikovati žalovanje od depresivnog poremećaja. Žalovanje je prirodna reakcija na gubitak voljene osobe, no ako traje dulje vremena i komplicira se, može također zahtijevati liječenje. 

Čak i u najtežim slučajevima, depresivni je poremećaj moguće liječiti, no kako bi liječenje bilo učinkovito, važno ga je započeti što ranije jer s vremenom simptomi postaju teži, a javljaju se i kognitivna oštećenja koja dodatno otežavaju liječenje i funkcioniranje.

Od čimbenika koji nepovoljno utječu na tijek depresije i ukazuju na lošiju prognozu ističu se postojanje drugih bolesti i stanja, psihotični simptomi, zloupotreba/ovisnost o alkoholu ili psihoaktivnim tvarima, dugo trajanje depresivne epizode (više od 6 mjeseci), ranije postojanje psihijatrijskih poremećaja, ranija hospitalna liječenja, loša socijalna i obiteljska podrška, ugrožavajuća egzistencijalna situacija.

Jedna od najozbiljnijih komplikacija depresivnog poremećaja su suicidalne misli ili ideje. Većina bolesnika s depresijom ne počini suicid, no to je važan problem na koji uvijek treba misliti. Ako osoba ima suicidalna razmišljanja ili planove, ima u obitelji nekog tko je počinio suicid, pojačano konzumira alkohol ili neke druge psihoaktivne tvari, sklona je impulzivnom reagiranju ili je pojačano anksiozna, važno je da što prije potraži stručnu pomoć. Često depresivna osoba ne iznosi svoja suicidalna promišljanja, već ju je potrebno direktno pitati. Postavljanje takvih pitanja neće potaknuti osobu da počini tako nešto, već će im pokazati da ih netko razumije i da mogu podijeliti ono što ih najviše muči.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizikalna terapija

RTG vratne kralježnice – molim savjet i preporuku ako je moguće

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Mozak

Trnci u rukama i slabost – je li moguće da je to post COVID?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]