Depresivni poremećaj – 3. dio

Zbog brojnih i ozbiljnih posljedica važno je što ranije prepoznati i liječiti depresiju. Većinu depresivnih epizoda moguće je uspješno liječiti, pa ako osoba izbjegava potražiti stručnu.

Zbog brojnih i ozbiljnih posljedica važno je što ranije prepoznati i liječiti depresiju. Većinu depresivnih epizoda moguće je uspješno liječiti, pa ako osoba izbjegava potražiti stručnu pomoć zbog straha od stigmatizacije, patnja uzrokovana ovim smetnjama samo se nepotrebno produžuje.

Pokazalo se da depresiju mogu bolje prepoznati osobe koje postavljaju više pitanja o tome kako se druga osoba osjeća. To znači da ćemo kod svojih bližnjih, ispitujući ih i pokazujući brigu, vjerojatnije moći prepoznati moguće depresivne smetnje. Stoga, ako postoji sumnja da netko od bliskih osoba ima problem s depresivnim smetnjama, preporuča se pitati ih kako se osjećaju, da li ih nešto muči te mogu li ili žele o tome razgovarati. Budući da se depresivne osobe teško povjeravaju drugima, moguće je da će im biti teško o tome govoriti ili da će izbjegavati odgovor, no pokazivanjem svog interesa ukazat ćemo im da nisu usamljeni, da se brinemo i da im želimo pomoći. Znači, iznimno su važni strpljivost, podrška i razumijevanje. Također se preporuča poticanje na druženje i aktivnost. O depresivnoj osobi ne smijemo razmišljati kao o „lijenoj” osobi ili da sama u sebi treba pronaći snagu da prevlada depresivne smetnje. Isto tako, ne treba zaboraviti da se tegobe depresivne osobe odražavaju i na njenu okolinu te da je teško uvijek imati razumijevanja i strpljenja.
Ako depresivna osoba ne poduzima ništa u vezi svojih tegoba i ne traži stručnu pomoć iako smetnje traju već neko vrijeme, potrebno ih je potaknuti, pa čak i otići s njima na pregled.

Kada liječenje započne, važno je da se održava redovitost odlaska na kontrole, uzimanje propisanih lijekova, a ako je u međuvremenu došlo do pogoršanja smetnji ili dulje vremena nema poboljšanja, važno je o tome informirati liječnika kako bi se mogla korigirati farmakoterapija, dogovoriti češće ambulantne kontrole ili u slučaju potrebe i bolničko liječenje.
To se posebice odnosi na osobe starije dobi, žene u postporođajnom periodu i osobe oboljele od akutnih ili kroničnih tjelesnih bolesti (moždani udar, infarkt miokarda, bolesti endokrinog sustava, neurodegenerativne bolesti, AIDS, dijabetes, maligne bolesti).

Kod samo malog postotka osoba starije dobi depresija je prepoznata i započeto je liječenje. Starije su osobe općenito lošijeg tjelesnog zdravlja, čime su djelomično smanjene njihove mogućnosti uživanja i bavljenja aktivnostima koje su ih ranije veselile. Dakle, suočavaju se s vlastitim promjenama i ograničenjima, kao i s gubicima bliskih osoba, što dovodi do izolacije, osjećaja beznadnosti, zapuštanja brige o sebi što uključuje i samo liječenje (odlaske na kontrole i neredovito uzimanje lijekova). Takve promjene i simptomi se često ne uočavaju jer neke starije osobe žive same ili u sklopu samog procesa starenja doživljavaju različite promjene.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?