Emocionalna stanja onkološkog pacijenta kod terapijskih postupaka

Kada se govori o spoznaji karcinoma kod pacijenta uglavnom se emocionalne reakcije gledaju kod priopćavanja dijagnoze i prilagodbe prilikom samog liječenja…

Kada se govori o spoznaji karcinoma kod pacijenta uglavnom se emocionalne reakcije gledaju kod priopćavanja dijagnoze i prilagodbe prilikom samog liječenja. U ovom članku ćemo  jasnije dotaknuti emocionalna stanja kod terapijskih postupaka koja se prirodno javljaju ali i njihovih neadekvatnih oblika te njihovih učinaka na psihička stanja pacijenta, što mogu, ukoliko ih se ne prepoznaje, dodatno otežati tijek lIječidbenog protokola.

Od terapijskih postupaka najčešće se koristi, osim rutinskih pregleda krvi, kemoterapija, kirurški zahvati i radioterapija te period normalizacije nakon liječenja. Strepnja, strahovi, briga, otuđenost i neizvjesnost, pa sve do anksiozno depresivnih smetnji mogu biti prisutni u svim stadijima liječenja. Treba napomenuti da često zapravo psihičke smetnje i nastupaju, ne toliko prilikom priopćavanja dijagnoze karcinoma, već kada terapijski postupci izazovu psihičku  smetnju koja može biti značajna za proces liječenja. Evo par primjera koji ilustriraju osobne doživljaje:

          “Problemi su počeli nakon mastektomije. Pogledati sebe nakon mastektomije je bilo  traumatično, gotovo paralizirajuće. Izbjegavala sam dodirivati svoje tijelo, a još više dodir supruga. Nisam se mogla pogledati u ogledalo, a još manje prihvatiti kao takva. Osjećala sam se osakaćenom, fizički ružnom, neprivlačnom što me dovelo do emocionalne izolacije najprije od najbližih, a kasnije od svih.”

          “Mučninu i povraćanje sam nekako izdržala, ali je bila šokantna situacija sa gubitkom kose nakon početne kemoterapije, jer, kako sam se tuširala, samo sam stavila ručnik na kosu da je posušim,a kosa bi se u grumenima skidala. To mi je bilo teško, naročito ponovno sebe pogledati u ogledalo, kao da sam izgubila dio svoje osobnosti. Tada su mi počele tjeskobe…”.

          “Tek nakon par dana od dobivene kemoterapije počelo je nesnosno povraćanje i muka, cijelo mi je tijelo bilo u trncima…a nitko me nije na to pripremio… od tada sam izbjegavala javne prostorije da me ne uhvati iznenada negdje!”

Poznate su ovakve psihičke reakcije, od blažih do jačih emocionalnih reagiranja koja zapravo iskrivljuju doživljaj sheme tijela, djeluju na emocionalne relacije sa najbližima, na daljnje provođenje terapijskog tretmana te na pacijentovo socijalno i radno funkcioniranje.

Znamo da svaki terapijski zahvat i postupak, zbog prilagodbe pacijenta, ima svoje očekivajuće reakcije, ali i neprilagođene reakcije.

Tako kod operativnih zahvata, pored normalnog straha od boli i smrti, straha od anestezije i žalovanja zbog gubitka dijela tijela, mogu se javiti jači strah u obliku odgađanja operacije, traženja alternativnih metoda liječenja ili regresija u anksioznost i depresiju.

Kod radioterapije može se javiti strah od štetnog učinka zraka na zdravi dio tijela kao i strah od napuštanja, a jače reakcije mogu stvoriti reaktivna stanja paralizirajućeg straha koji otežavaju, pa i blokiraju liječenje, nerijetko razvijajući i oscilatorna halucinatorna stanja.

Kod kemoterapije, strah i tjeskoba od nuspojava su redovita pojava, osobito kod tjelesnih promjena gubitka kose, opadanja noktiju, probavnih smetnji ili glavobolje. Sve to postaje potencijalni okidač anksioznih simptoma i ometa liječenje i socijalno funkcioniranje

Specifično se tu može spomenuti i proces kod transplantacije organa, kada je pacijent u  izolacijskom šatoru gdje se prilikom različitih somatskih tegoba, socijalne izoliranosti, osjećaja odbačenosti i napuštenosti, nerijetko javljaju i teže kliničke slike kao pojava dubljeg depresivnog poremećaja, nihilizma, pesimizma, često i sa suicidalnim ideacijama.

Stresne situacije, paradoksalno, se mogu javiti kada je liječenje gotovo, kada prođe kemoterapija, zračenje ili radioterapija i kada se pacijent treba vratiti u svoju svakodnevnicu, osobnu rutinu, na uobičajene interese i obrasce ponašanja. Pacijenti, koji se uglavnom ne doživljavaju istima kao i prije, imaju osjećaj da nekako ne mogu jednostavno nastaviti tamo gdje je stao njihov životni ritam prije karcinoma. Taj konflikt, da sebe doživljavaju kao da nisu oni isti već „neki drugi“ i očekivanja okoline, može proizvesti dodatnu tjeskobu i anksioznost, osjećaj nerazumijevanja i dodatnog povlačenja u sebe. Tu se isto mogu razviti snažna reaktivna stanja do osjećaja da se ne mogu vratiti na prethodna ponašanja što stvara bespomoćnost, pojačanu ovisnost o drugoj osobi i dodatne stresne smetnje.

Još je jedna situacija specifična koja se često doživljava kao stresan događaj što može prouzrokovati nesanicu, ruminirajuće misli, napetost i promjenu raspoloženja je tzv.  „godišnjica“. Naime, nakon godinu dana, kada se rutinski obavljaju pretrage krvi uz dodatne UZV preglede, pacijent može ponovno emocionalno proživljavati prethodna neugodna iskustva procesa liječenja jer upravo ovaj period ima emocionalne reakcije „kao da ponovno prolazi liječenje“.

Kao što vidimo, uobičajeno onkološko liječenje krije, ukoliko se pacijenta ne pripremi, potencijalne emocionalne smetnje koje mogu djelovati i na tijek liječenja, pogoršati, smanjiti emocionalni kapacitet pa i razviti komorbiditetna stanja anksiozno depresivnog poremećaja, poremećaja prilagodbe, depresivna epizoda ili samo neki naglašen simptom (nesanica, tjeskoba ili dnevni strah). Uz nužnu psihoterapiju, naročito kod akutnih stanja, se preporuča upotreba anksiolitika (diazepam, alprazolam ili lorazepam), hipnotika, antidepresiva (sertralin, escitalopram, mirtazapin), naročito ukoliko se očekuje razvoj poremećaja.

Pravovremeno korištenje adekvatnih lijekova pacijentu ublažujemo patnju i tjeskobu, on se više  može usredotočiti za somatsko ozdravljenje, a ima na raspolaganju i bolji emocionalni kapacitet za psihoterapijsku proradu svojih smetnji.

Takvim ranim uočavanjem psihičkih smetnji, uz farmakoterapiju i suport psihoterapiju, sudjelujemo ravnopravno u liječenju onkoloških bolesti što je i prioritet psihoonkološkog liječenja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Menopauza i anksioznost – molim Vaš savjet

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Antidepresivi

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Menstruacija

Je li u mom slučaju u pitanju stres ili trudnoća?

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]