Generalizirani anksiozni poremećaj – 1. dio

Možemo reći da generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) predstavlja prototip anksioznog poremećaja, no često ga se prilikom dijagnosticiranja zanemaruje i marginalizira…

Možemo reći da generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) predstavlja prototip anksioznog poremećaja, no često ga se prilikom dijagnosticiranja zanemaruje i marginalizira.

MKB-10 (Međunarodna klasifikacija bolesti) navodi sljedeće simptome karakteristične za ovaj poremećaj:

I. Simptomi podražaja vegetativnog sustava

  • lupanje srca, „težina“ oko srca ili ubrzanje pulsa,
  • znojenje,
  • tremor ili drhtanje tijela te
  • suha usta (nije povezano s lijekovima ili dehidracijom).

II. Simptomi koji se odnose na grudni koš i abdomen

  • teškoće pri disanju,
  • osjećaj gušenja, davljenja/stiskanja,
  • bol ili nelagoda u grudnom košu te
  • mučnina ili nelagoda u abdomenu (npr. bućkanje u želucu).

III. Simptomi povezani s mentalnim stanjem

  • osjećaj omamljenosti, nestabilnosti, nesvjestice, slabosti, smušenosti,
  • osjećaj da objekti nisu stvarni (derealizacija) ili distanciranost osobe od sebe same (“kao da stvarno nije prisutna”, derealizacija),
  • strah da će izgubiti kontrolu, poludjeti ili nestati te
  • strah od smrti.

IV. Opći simptomi

  • navala topline ili navala hladnoće te
  • osjećaj obamrlosti ili senzacije šumljenja/zvonjave.

V. Simptomi tenzije

  • mišićna napetost i bolovi,
  • fizički nemir i nemogućnost opuštanja,
  • osjećaj napetosti, psihičke napetosti te
  • doživljaj knedle u grlu ili teškoća gutanja.

VI. Drugi nespecifični simptomi

  • pretjerani odgovor na minimalna iznenađenja ili osjećaj da će svaki čas doživjeti neugodno iznenađenje,
  • teškoće koncentracije, kao da je mozak prazan, poteškoće u mišljenju zbog briga i anksioznosti,
  • stalno prisutna razdražljivost te
  • teškoće pri usnivanju zbog stalne zabrinutosti.

VII

  • crvenjenje i drhtanje,
  • strah od povraćanja te
  • nagon za mokrenjem ili strah od mogućnosti mokrenja ili defekacije.

S druge strane, nova DSM-5 klasifikacija (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje) navodi sljedeće simptome potrebne za dijagnosticiranje ovog poremećaja:

  • pretjerana anksioznost i zabrinutost (bojažljiva iščekivanja), koje se javljaju većinu dana u zadnjih 6 mjeseci u vezi s raznim događajima ili aktivnostima (kao što je uspjeh na poslu ili u školi) te
  • osoba s teškoćom kontrolira ovu zabrinutost.

Anksioznost i zabrinutost povezani su s tri (ili više) od sljedećih šest simptoma (barem neki od  simptoma prisutni su više dana u zadnjih 6 mjeseci):
Napomena: Kod djece je potreban samo jedan simptom.

  • nemir ili osjećaj napetosti ili da je «na rubu»,
  • lako umaranje,
  • teškoće koncentriranja,
  • razdražljivost,
  • mišićna napetost,
  • smetnje  spavanja (teškoće prilikom usnivanja ili prosnivanja , ili nemirno, nezadovoljavajuće spavanje),
  • anksioznost, zabrinutost ili tjelesni simptomi uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja. Ova se smetnja ne može pripisati fiziološkim učincima neke psihoaktivne tvari (npr. neka droga , lijek) ili drugom zdravstvenom stanju (npr. hipertiroidizam).
    Smetnja se ne može bolje objasniti drugim psihičkim poremećajem (kao što su npr. anksioznost ili zabrinutost zbog pojave paničnih napada kod paničnog poremećaja, negativna procjena kod socijalnog anksioznog poremećaja (socijalna fobija), osjećaj zaraze ili druge opsesije kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja, separacija od osoba kojima su privrženi (kod separacijskog anksioznog poremećaja, podsjetnici na traumatski događaj kod posttraumatskog stresnog poremećaja, debljanje kod anoreksije nervoze, tjelesne pritužbe kod poremećaja tjelesnih simptoma, percipirani nedostaci u vanjskom izgledu kod tjelesnog dizmorfnog poremećaja, ozbiljna bolest kod anksioznog poremećaja zbog bolesti ili sadržaj sumanutih vjerovanja kod shizofrenije ili sumanutog poremećaja).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Gubitak tjelesne mase

Kako pomoći mužu s ovim simptomima, a da ne dobije odmah lijekove kod psihijatra?

Depresivni poremećaj

Učestalost shizofrenije

Megan Brooks Prema epidemiološkim istraživanjima, oko 3.7 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povijest nekog od poremećaja iz spektra shizofrenije – brojka koja je oko dva do tri puta veća nego što se ranije pretpostavljalo, a kako pokazuje prva studija koja je procjenjivala nacionalnu prevalenciju poremećaja iz spektra shizofrenije.   Ovaj je nalaz od „osobite […]

ljutnja

Kako da se oslobodim ljutnje zbog događaja u prošlosti?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Bi li bilo dobro javiti se psihijatru ili psihologu sa ovim simptomima?