Generalizirani anksiozni poremećaj – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Možemo reći da generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) predstavlja prototip anksioznog poremećaja, no često ga se prilikom dijagnosticiranja zanemaruje i marginalizira…

Možemo reći da generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) predstavlja prototip anksioznog poremećaja, no često ga se prilikom dijagnosticiranja zanemaruje i marginalizira.

MKB-10 (Međunarodna klasifikacija bolesti) navodi sljedeće simptome karakteristične za ovaj poremećaj:

I. Simptomi podražaja vegetativnog sustava

  • lupanje srca, „težina“ oko srca ili ubrzanje pulsa,
  • znojenje,
  • tremor ili drhtanje tijela te
  • suha usta (nije povezano s lijekovima ili dehidracijom).

II. Simptomi koji se odnose na grudni koš i abdomen

  • teškoće pri disanju,
  • osjećaj gušenja, davljenja/stiskanja,
  • bol ili nelagoda u grudnom košu te
  • mučnina ili nelagoda u abdomenu (npr. bućkanje u želucu).

III. Simptomi povezani s mentalnim stanjem

  • osjećaj omamljenosti, nestabilnosti, nesvjestice, slabosti, smušenosti,
  • osjećaj da objekti nisu stvarni (derealizacija) ili distanciranost osobe od sebe same (“kao da stvarno nije prisutna”, derealizacija),
  • strah da će izgubiti kontrolu, poludjeti ili nestati te
  • strah od smrti.

IV. Opći simptomi

  • navala topline ili navala hladnoće te
  • osjećaj obamrlosti ili senzacije šumljenja/zvonjave.

V. Simptomi tenzije

  • mišićna napetost i bolovi,
  • fizički nemir i nemogućnost opuštanja,
  • osjećaj napetosti, psihičke napetosti te
  • doživljaj knedle u grlu ili teškoća gutanja.

VI. Drugi nespecifični simptomi

  • pretjerani odgovor na minimalna iznenađenja ili osjećaj da će svaki čas doživjeti neugodno iznenađenje,
  • teškoće koncentracije, kao da je mozak prazan, poteškoće u mišljenju zbog briga i anksioznosti,
  • stalno prisutna razdražljivost te
  • teškoće pri usnivanju zbog stalne zabrinutosti.

VII

  • crvenjenje i drhtanje,
  • strah od povraćanja te
  • nagon za mokrenjem ili strah od mogućnosti mokrenja ili defekacije.

S druge strane, nova DSM-5 klasifikacija (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje) navodi sljedeće simptome potrebne za dijagnosticiranje ovog poremećaja:

  • pretjerana anksioznost i zabrinutost (bojažljiva iščekivanja), koje se javljaju većinu dana u zadnjih 6 mjeseci u vezi s raznim događajima ili aktivnostima (kao što je uspjeh na poslu ili u školi) te
  • osoba s teškoćom kontrolira ovu zabrinutost.

Anksioznost i zabrinutost povezani su s tri (ili više) od sljedećih šest simptoma (barem neki od  simptoma prisutni su više dana u zadnjih 6 mjeseci):
Napomena: Kod djece je potreban samo jedan simptom.

  • nemir ili osjećaj napetosti ili da je «na rubu»,
  • lako umaranje,
  • teškoće koncentriranja,
  • razdražljivost,
  • mišićna napetost,
  • smetnje  spavanja (teškoće prilikom usnivanja ili prosnivanja , ili nemirno, nezadovoljavajuće spavanje),
  • anksioznost, zabrinutost ili tjelesni simptomi uzrokuju klinički značajnu patnju ili oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja. Ova se smetnja ne može pripisati fiziološkim učincima neke psihoaktivne tvari (npr. neka droga , lijek) ili drugom zdravstvenom stanju (npr. hipertiroidizam).
    Smetnja se ne može bolje objasniti drugim psihičkim poremećajem (kao što su npr. anksioznost ili zabrinutost zbog pojave paničnih napada kod paničnog poremećaja, negativna procjena kod socijalnog anksioznog poremećaja (socijalna fobija), osjećaj zaraze ili druge opsesije kod opsesivno-kompulzivnog poremećaja, separacija od osoba kojima su privrženi (kod separacijskog anksioznog poremećaja, podsjetnici na traumatski događaj kod posttraumatskog stresnog poremećaja, debljanje kod anoreksije nervoze, tjelesne pritužbe kod poremećaja tjelesnih simptoma, percipirani nedostaci u vanjskom izgledu kod tjelesnog dizmorfnog poremećaja, ozbiljna bolest kod anksioznog poremećaja zbog bolesti ili sadržaj sumanutih vjerovanja kod shizofrenije ili sumanutog poremećaja).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Bipolarni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Psihoterapija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Stres

Depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Terapija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?