Generalizirani anksiozni poremećaj – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Glavni simptom generaliziranog anksioznog poremećaja predstavlja zabrinutost i razmišljanje koje izlaze izvan granica okolnosti.

 Glavni simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja

Uz sve ranije nabrojane simptome, glavni simptom generaliziranog anksioznog poremećaja predstavlja  zabrinutost i razmišljanje koje izlaze izvan granica okolnosti. Ta se zabrinutost odnosi na svakodnevne događaje, no ona zapravo ne prestaje, jer osoba uvijek pronađe neki razlog za brigu i kada se riješi jedan problem, mijenja se fokus i pronalazi se novi razlog zabrinutosti. Uz ovaj poremećaj čest je komorbiditet drugih poremećaja, čak u 68 – 93%. Najčešće su prisutni depresivni poremećaji (velika depresija i distimija), drugi poremećaji anksioznosti (panični poremećaj, socijalna fobija, specifične fobije), somatoformni poremećaji, ovisnosti. No, isto tako su prisutne i tjelesne bolesti (artritis, gastrointestinalni i respiratorni poremećaji). Upravo ovako čest komorbiditet komplicira evaluaciju prognoze.

Rizični čimbenici za češću pojavu ovog poremećaja su niži prihodi, nedostatak tercijarne kvalifikacije, nezaposlenost, razvod, separacija i smrt partnera.
Ovaj poremećaj je i dalje zanemaren u kliničkoj praksi, usprkos visokoj stopi prevalencije u zajednici. U tom smislu je važno jasnije razgraničenje patološke zabrinutosti od normalne brige. Patološka zabrinutost uključuje kaskadu nekontroliranih i zaokupljajućih “što ako” scenarija razmišljanja ili obrazaca. Ova briga uglavnom je vođena otežanim nošenjem s neizvjesnošću – može nestati jedino uz osjećaj potpune sigurnosti. Takva zabrinutost značajno ometa psihosocijalno funkcioniranje, dok brige iz svakodnevnog života nisu pretjerane, percipira ih se kao rješive te ih se može odložiti. Kod generaliziranog anksioznog poremećaja zabrinutost je pervazivnija, izraženija i izaziva veću patnju, dulje traje i često se pojavljuje bez vanjskog poticaja. Što je veći raspon životnih okolnosti oko kojih osoba brine, veća je vjerojatnost za pojavu ovog poremećaja.

S druge strane, svakodnevne brige rjeđe su praćene tjelesnim simptomima (kao što je nemir ili osjećaj napetosti ili uznemirenosti), dok kod generaliziranog anksioznog poremećaja postoji subjektivna patnja zbog stalne zabrinutosti i popratnih  oštećenja u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja.
Patološka zabrinutost uključuje stalnu sumnju koja onemogućava završavanje započetih aktivnosti. Posljedica toga je stalna anticipacija daljnjih komplikacija i problema, bez jasnog rješenja na vidiku. Iz tog razloga osoba ne uspijeva živjeti u sadašnjosti, već je sadašnjost poput preludija u budućnost koja se doživljava kao ispunjena potencijalnim opasnostima. Radi se o neprekidnom i beskorisnom pretjeranom razmišljanju koje spriječava rješavanje problema i donošenje odluka.

Obavezna evaluacija simptoma

Kao što je rečeno, postoji disproporcija između učestalosti ovog poremećaja i njegovog prepoznavanja. Ponekad razlozi mogu biti što pacijenti ne iznose određene simptome (tjeskobu, zabrinutost, napetost, razdražljivost ili umor jer ih ne smatraju “medicinskim simptomima”) ili ih liječnici dožive kao opću iscrpljenost i ne postavljaju specifična pitanja vezana uz anksiozni poremećaj. Relativno rijetko prepoznavanje ovog poremećaja može predstavljati problem obzirom na funkcionalna oštećenja, kroničnost, komorbiditet (psihički ili tjelesni). Stoga je važna evaluacija simptoma (osobito zabrinutosti i somatskih simptoma tjeskobe), trajanje simptoma, opseg osobnog funkcionalnog oštećenja, patnja i mogućnost suočavanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihoza

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Bipolarni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Osobni izgled

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Anksioznost

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Psihoterapija

Depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]