Generalizirani anksiozni poremećaj – 2. dio

Glavni simptom generaliziranog anksioznog poremećaja predstavlja zabrinutost i razmišljanje koje izlaze izvan granica okolnosti.

 Glavni simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja

Uz sve ranije nabrojane simptome, glavni simptom generaliziranog anksioznog poremećaja predstavlja  zabrinutost i razmišljanje koje izlaze izvan granica okolnosti. Ta se zabrinutost odnosi na svakodnevne događaje, no ona zapravo ne prestaje, jer osoba uvijek pronađe neki razlog za brigu i kada se riješi jedan problem, mijenja se fokus i pronalazi se novi razlog zabrinutosti. Uz ovaj poremećaj čest je komorbiditet drugih poremećaja, čak u 68 – 93%. Najčešće su prisutni depresivni poremećaji (velika depresija i distimija), drugi poremećaji anksioznosti (panični poremećaj, socijalna fobija, specifične fobije), somatoformni poremećaji, ovisnosti. No, isto tako su prisutne i tjelesne bolesti (artritis, gastrointestinalni i respiratorni poremećaji). Upravo ovako čest komorbiditet komplicira evaluaciju prognoze.

Rizični čimbenici za češću pojavu ovog poremećaja su niži prihodi, nedostatak tercijarne kvalifikacije, nezaposlenost, razvod, separacija i smrt partnera.
Ovaj poremećaj je i dalje zanemaren u kliničkoj praksi, usprkos visokoj stopi prevalencije u zajednici. U tom smislu je važno jasnije razgraničenje patološke zabrinutosti od normalne brige. Patološka zabrinutost uključuje kaskadu nekontroliranih i zaokupljajućih “što ako” scenarija razmišljanja ili obrazaca. Ova briga uglavnom je vođena otežanim nošenjem s neizvjesnošću – može nestati jedino uz osjećaj potpune sigurnosti. Takva zabrinutost značajno ometa psihosocijalno funkcioniranje, dok brige iz svakodnevnog života nisu pretjerane, percipira ih se kao rješive te ih se može odložiti. Kod generaliziranog anksioznog poremećaja zabrinutost je pervazivnija, izraženija i izaziva veću patnju, dulje traje i često se pojavljuje bez vanjskog poticaja. Što je veći raspon životnih okolnosti oko kojih osoba brine, veća je vjerojatnost za pojavu ovog poremećaja.

S druge strane, svakodnevne brige rjeđe su praćene tjelesnim simptomima (kao što je nemir ili osjećaj napetosti ili uznemirenosti), dok kod generaliziranog anksioznog poremećaja postoji subjektivna patnja zbog stalne zabrinutosti i popratnih  oštećenja u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja.
Patološka zabrinutost uključuje stalnu sumnju koja onemogućava završavanje započetih aktivnosti. Posljedica toga je stalna anticipacija daljnjih komplikacija i problema, bez jasnog rješenja na vidiku. Iz tog razloga osoba ne uspijeva živjeti u sadašnjosti, već je sadašnjost poput preludija u budućnost koja se doživljava kao ispunjena potencijalnim opasnostima. Radi se o neprekidnom i beskorisnom pretjeranom razmišljanju koje spriječava rješavanje problema i donošenje odluka.

Obavezna evaluacija simptoma

Kao što je rečeno, postoji disproporcija između učestalosti ovog poremećaja i njegovog prepoznavanja. Ponekad razlozi mogu biti što pacijenti ne iznose određene simptome (tjeskobu, zabrinutost, napetost, razdražljivost ili umor jer ih ne smatraju “medicinskim simptomima”) ili ih liječnici dožive kao opću iscrpljenost i ne postavljaju specifična pitanja vezana uz anksiozni poremećaj. Relativno rijetko prepoznavanje ovog poremećaja može predstavljati problem obzirom na funkcionalna oštećenja, kroničnost, komorbiditet (psihički ili tjelesni). Stoga je važna evaluacija simptoma (osobito zabrinutosti i somatskih simptoma tjeskobe), trajanje simptoma, opseg osobnog funkcionalnog oštećenja, patnja i mogućnost suočavanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksiozni poremećaj

Jesu li sve ove smetnje od anksioznog poremećaja ili od nuspojava lijeka?

Anksioznost

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Mokraćni mjehur

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]