Hipohondrijski poremećaj

Nema liječnika koji se nije susreo bolesnikom koji je nezadovoljan i uporan u pronalaženju razloga i uzroka svojih kroničnih tegoba unatoč urednim medicinskim nalazima.

Nema liječnika koji se nije susreo bolesnikom koji je nezadovoljan i uporan u pronalaženju razloga i uzroka svojih kroničnih tegoba unatoč urednim medicinskim nalazima. Tada treba pomišljati na postojanje hipohondrijskog poremećaja, koji prema nekim podacima u literaturi, u općoj medicinskoj populaciji iznosi od 3 do 14%.

Poremećaj se klasificira u skupinu somatizacijskih poremećaja i definiran je stalnom preokupacijom bolesnika da boluje od jedne ili više , najčešće teških, tjelesnih bolesti. Obilježen je strahom od dobivanja neke teške bolesti, a uvjerenje u to niti jedna dijagnostička medicinska obrada, ma kako detaljna bila, ne može poništiti. Pacijenti su nezadovoljni i uporno traže nove pretrage, a njihove tegobe niti jedan tretman ne može ublažiti niti ukloniti. Oni normalne i fiziološke tjelesne senzacije tumače kao patološke uz pojavu straha od bolesti. Tako ako im srce ubrzano lupa ili preskače uvjereni su da imaju infarkt ili ako kašlju ili imaju nelagodu u prsima da imaju rak pluća, kod mučnine ili nelagode u abdomenu da imaju čir ili karcinom želuca. Dijagnoza se potvrđuje kada simptomi i strahovi traju dulje od 6 mjeseci. Simptomi nepovoljno utječu na radno i socijalno funkcioniranje.

Etiologija poremećaja je prema psihoanalitičkim teorijama shvaćena kao primarna „ transformacija seksualnih nagona i obrana od osjećaja nezadovoljstva i krivnje zbog neuspjeha “. Vezan je uz „primarnu agresiju zbog odbačenosti i uskraćenosti u djetinjstvu “, te nastaje i radi potrebe za „frustriranjem i kažnjavanjem okoline uz istovremeno traženje i odbijanje pomoći “. Kognitivno-bihevioralne teorije objašnjavaju poremećaj kao pojačano opažanje fizioloških tjelesnih funkcija ili selektivno opažanje samo nelagodnih i bolnih podražaja koji se onda pogrešno tumače kao bolest . Kao podloga za nastanak poremećaja spominje se i imitacija obiteljskih obrazaca ponašanja uz dobivanje sekundarne dobiti sa statusom bolesnika . Sociodinamičke teorije objašnjavaju hipohondriju u smislu „traženja društveno priznate uloge i statusa bolesnika u slučaju da se nađu u nepovoljnoj životnoj situaciji ili problemu“ uz oslobađanje odgovornosti i obaveza na društveno prihvatljiv način.

Liječenje poremećaja je vrlo dugotrajno i složeno te zahtjeva strpljivost i vještinu. Najvažnije je uspostaviti dobar i povjerljiv odnos između liječnika i bolesnika. Dobivanjem povjerenja bolesnika liječnik gradi bazu na kojoj bolesnik postupno stječe povjerenje sam u sebe. Proces terapijskog razuvjeravanja je složen i sastoji se od pružanja primjerenih informacija o naravi njegovih simptoma. Od psihofarmakoterapije upotreba selektivnih inhibitora povratne pohrane serotonina (fluoksetin) pokazala je da dovodi do redukcije simptoma. Primjena benzodiazepina (diazepam, oksazepam…) indicirana je samo kao kratkotrajna i pomoćna terapija.
 
Literatura:

Hotujac i sur. „Psihijatrija“, med.naklada, 2006.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Glavić penisa

Molim Vas savjet za osjetljivost glavića penisa

Aklavarija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Bubreg

Molim Vas da mi protumačite nalaz CT-a abdomena

Djeca

Krv u stolici kod djece

Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?