Hipohondrijski poremećaj 2. dio

Hipohondrijski poremećaj moramo diferencirati od tjelesnih poremećaja, posebice od onih koje nije uvijek jednostavno dijagnosticirati.

Hipohondrijski poremećaj moramo diferencirati od tjelesnih poremećaja, posebice od onih koje nije uvijek jednostavno dijagnosticirati, kao što su multipla skleroza, mijastenija gravis, sistemski lupus eritematodes, AIDS, okultni neoplastični poremećaj, itd. Isto tako ga moramo razlikovati od somatizacijskog poremećaja kod kojeg je prisutan niz različitih simptoma, za razliku od hipohondrijskog poremećaja kod kojeg je naglašen strah od bolesti i puno manje simptoma.
 
Od konverzivnog poremećaja se razlikuje po tome što je konverzivni poremećaj akutan i obično prolazan, a uglavnom se radi o jednom simptomu. Bolni poremećaj ima kroničan karakter kao i hipohondrijski, no kod njega je fokus na osjećaj boli.

Kao što je ranije napomenuto, hipohondrijski se poremećaj vrlo često istovremeno javlja uz anksiozni i depresivni poremećaj. Ovaj poremećaj moramo razlikovati od paničnog poremećaja kod kojeg osoba iskazuje strah od tjelesne bolesti (npr. srčanog ili moždanog udara), no istovremeno su prisutni jasni simptomi paničnog poremećaja. Isto tako ga je potrebno razlikovati od simulirajućeg i umišljenog poremećaja.
 
Sumanute hipohondrijske ideje mogu se javiti u sklopu shizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja, no takvi simptomi su obično bizarni, upadni i nisu u skladu s realitetom.

Hipohondrijski poremećaj obično je epizodičan, a epizode traju nekoliko mjeseci ili godina, a periodi između njih obično podjednako toliko traju. Vrlo često se nova epizoda javi nakon što je potaknuta nekim nepovoljnim psihosocijalnim stresorom. Na bolji oporavak od bolesti utječu visoki socioekonomski status, nepostojanje nepsihijatrijskih poremećaja, nagla pojava simptoma, itd.

Nepovoljno je to što je velik broj bolesnika rezistentan na psihijatrijsko liječenje. Korisna se pokazala grupna psihoterapija radi pružanja socijalne podrške i smanjivanja anksioznosti. Preporučaju se također individualna psihoterapija te kognitivno-bihevioralna psihoterapija.

Farmakoterapija je indicirana samo u slučajevima kada su prisutni depresivni ili anksiozni simptomi. Ako se hipohondrijski poremećaj javlja sekundarno, liječenje je u prvom redu usmjereno na primarnu bolest. Kod prolaznog hipohondrijskog poremećaja koji je posljedica određene stresne situacije, važno je pomoći bolesniku da nadvlada navedeni stres te da se s neugodnom i teškom situacijom suoči na aktivan način, bez bježanja u bolest.

Kako je bolesnik posve okupiran razmišljanjem o simptomima i strahom da boluje od neizlječive bolesti, vrlo ga je teško uvjeriti u suprotno. Radi toga mu je važna podrška kako bi uspio pronaći konstruktivnije načine za nošenje sa stresnim situacijama. U tome mu mogu pomoći redoviti pregledi kod svog liječnika kako se ne bi osjećao napušteno i prepušten uznemirujućim razmišljanjima, dok je invazivne dijagnostičke postupke potrebno poduzimati samo ako su objektivno indicirani.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]