Histrionični poremećaj ličnosti, 2. dio

Uzrok ovog poremećaja obično se objašnjava biopsihosocijalnim modelom, što znači da u nastanku sudjeluju biološki i genetski, socijalni i psihosocijalni čimbenici. To uključuje interakcije u koje osoba ulazi tijekom ranog razvoja s obitelji.

Uzrok ovog poremećaja obično se objašnjava biopsihosocijalnim modelom, što znači da u nastanku sudjeluju biološki i genetski, socijalni i psihosocijalni čimbenici. To uključuje interakcije u koje osoba ulazi tijekom ranog razvoja s obitelji, prijateljima i drugom djecom; naučeno ponašanje; ličnost, temperament i obrambene mehanizme. Istraživanja pokazuju da postoji određena vjerojatnost da će osoba koja ima ovaj poremećaj, „prenijeti” ga svojim potomcima.

Osobe s ovim poremećajem ostavljaju dojam površnosti, ponašaju se zavodljivo ili provokativno kako bi svrnuli pažnju na sebe, radi čega obično imaju problema u postizanju intimnosti u romantičnim ili seksualnim odnosima. Radi svoje seksualne provokativnosti mogu imati i problematične odnose s prijateljima, jer takvo ponašanje može predstavljati prijetnju tom odnosu, kao što i stalnim zahtjevima za pažnjom mogu udaljiti druge osobe. Često zauzimaju ulogu „žrtve” ili „princeze”. Različitim manipulacijama ili zavođenjem pokušavaju kontrolirati svog partnera, dok su s druge strane jako ovisni o svom partneru.

Centralnu točku takvog ponašanja čini nerazriješeni konflikt iz djetinjstva, koji uključuje potrebu za ljubavlju, odobravanjem i divljenjem. Budući da ove osobe nisu uspješno izgradile osjećaj vlastite istinske vrijednosti, stalno ih muči unutarnji osjećaj praznine, nevoljenosti i manjka vrijednosti, pa stoga od drugih pokušavaju stalno dobiti pažnju i potvrdu. Usprkos stalnom naporu, koliko god pažnje dobili, nikada ih to ne zadovoljava. 
Taj stalan trud za dobivanjem pažnjom i tuđeg divljenja dovodi do stalnih izmjena u ponašanju i nestabilnosti u emocijama. Čim im se učini da nisu dobili dovoljno pažnje, možemo očekivati da će uslijediti scena i dramatičan ispad – a sve u cilju ponovnog dobivanja pažnje. Uloga drugih osoba u njihovoj „drami” jest da im poklone pažnju i na taj način osnaže njihovo ionako krhko samopouzdanje.

Kako je glavni problem tih osoba ostvariti stabilan i dubok odnos, njihovi su partneri uvijek iznova izloženi povređivanju u nastojanju za istinskom bliskošću. Često se događa da ovakve osobe naizmjenično uvlače partnera u obrazac u kojem čas od njega žele da im bude „spasitelj” i da im poklanja svoje divljenje (kako bi se zaštitili od straha od mogućeg odbijanja), a u drugom času svog partnera radi vlastitog osjećaja dosade i ispraznosti, bespoštedno i grubo ponize. Druge osobe česti opisuju da se u takvom odnosu stalno osjećaju kao da „hodaju po jajima” jer nikada ne znaju kada će biti ismijani i povrijeđeni ili zasuti površnim i lažnim izljevima ljubavi.

Kao i kod drugih poremećaja ličnosti, ove osobe uglavnom ne vide potrebu za psihijatrijskim liječenjem, a obično ih potakne osjećaj povrijeđenosti ili depresije radi nekog neuspjeha.
Metoda liječenja je dugotrajna psihoterapija, a medikamenti se preporučuju jedino kada su izraženi simptomi anksioznosti ili depresije. Problem u psihoterapiji predstavlja zapravo njihovo uobičajeno ponašanje – neprihvaćanje strukture (liječenja) i pretjerani emocionalni izljevi. Cilj liječenja je prihvaćanje odgovornog ponašanja i zrelog stava. Stoga, terapeut mora biti prilagodljiv kako bi istovremeno mogao konfrontirati osobu s ponašanjem kojim uništava odnos i pružiti podršku kako se ne bi pojačala ionako prisutna tjeskoba radi manjka samopouzdanja i straha od odbacivanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?