Konverzivni poremećaj – dijagnostika i liječenje

Dijagnozu konverzivnog poremećaja možemo postaviti tek nakon što detaljnim medicinskim pretragama isključimo postojanje neurološke ili neke druge bolesti.

Kako se i u slučajevima kada su posve jasno izražene smetnje konverzivnog poremećaja, u pozadini može skrivati neki drugi tjelesni poremećaj, preporuka je da ovu dijagnozu treba postaviti privremeno jer ponekad protekne i nekoliko godina prije nego simptomi tjelesne bolesti koja je istovremeno prisutna, dođu do izražaja. Naime, postoje podaci da je otprilike trećina osoba s konverzivnim simptomima imala ili je kasnije razvila neurološki poremećaj.
Od neuroloških bolesti treba isključiti multiplu sklerozu, mijasteniju gravis, idiopatsku distoniju, distonije prouzročene psihoaktivnim tvarima, demenciju,tumor mozga, bolesti bazalnih ganglija, optički neuritis, Guillan-Barré sindrom, Creutzfeldt-Jakobovu bolest, rane neurološke manifestacije AIDS-a, itd. No, ne treba zaboraviti i obrnuto: prisutnost neurološkog poremećaja ne isključuje dijagnozu konverzivnog poremećaja.

Tradicionalno pojam konverzije potječe iz hipoteze da tjelesni simptomi predstavljaju simbolično razrješenje nesvjesnog psihološkog konflikta, jer se na taj način smanjuje anksioznost i zadržava konflikt izvan svjesnog. Isto tako, osoba može izvući i tzv. “sekundarnu dobit” iz konverzivnog simptoma, odnosno ostvariti neku dobit ili izbjeći određene poslove i obveze. Obično se prije pojave samih simptoma kod bolesnika mogu uočiti poremećaji u međuljudskim odnosima, a ponekad se manifestirani simptomi poklapaju sa simptomima neke tjelesne bolesti koju imaju bliske osobe u njihovoj okolini. Često se blaži i prolazni oblici viđaju u adolescenciji (posebno kod djevojaka). Važno je istaknuti da izraženi simptomi nisu namjerno izazvani ili simulirani kao kod umišljenog poremećaja ili simuliranja.

U procesu liječenja je važan dobar transfer s terapeutom što uključuje brigu za bolesnika, ali i autoritativnost u odnosu. Umjesto da se odmah počne s tumačenjem bolesniku o tome kako terapeut vidi njegove simptome, korisnije je postupno i indirektno objasniti konverzivne simptome bez dubokih rasprava o prirodi tih simptoma.
 
Za simptome tjeskobe mogu se preporučiti anksiolitici jer upravo intenzivna tjeskoba može otežati ili onemogućiti bolesniku uključivanje u terapijski proces. Isto tako je važno pokušati pronaći bolje i adekvatnije načine komuniciranja i rješavanja stresnih situacija i problema, tako što se ujedno i smanjuje potreba za sekundarnom dobiti.

Teškoće koje proizlaze iz konverzivnog poremećaja mogu biti značajne i dovesti do oštećenja u radnom, socijalnom, interpersonalnom i ostalim segmentima funkcioniranja, posebno kada se radi o simptomima koji uključuju oštećenje ravnoteže, paralizu, slabost, nemogućnost govora ili gutanja, zadržavanje urina, sljepoću, gluhoću, halucinacije, itd.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihijatrija

Kome da se prvo javim, psihijatru ili psihologu?

Epilepsija

Epileptički napadaji

Mozak sadrži milijarde neurona (živčanih stanica) koji stvaraju i primaju električne impulse. Električni impulsi omogućuju neuronima da komuniciraju jedni s drugima. Tijekom epileptičkih napadaja dolazi do abnormalne i prekomjerne električne aktivnosti u mozgu što može uzrokovati promjene u svijesti, ponašanju i/ili motoričkim funkcijama. Prekomjerna aktivnost obično traje od samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta. U […]

Mjehur

Neurogeni mjehur

Poremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]

Gubitak svijesti

Vazovagalna sinkopa

Vazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije  na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]

Disanje

Miastenia gravis

Miastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću  mišića.  Relativno  je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na  100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis  imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]

Osjetljivost

Senzibilna sam, osjetljiva i puno toga me izbaci iz takta. Molim vas pomoć!

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]