Lijekovi koji se koriste u pacijenata s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP)

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je duševni poremećaj koji se može javiti nakon izlaganja traumatskom događaju koji u osobe izaziva osjećaj straha, bespomoćnosti i užasa. Većina osoba nakon izlaganja takvom događaju ne razvije simptome PTSP-a ili se oni brzo povlače, ali u pojedinih osoba ponovno proživljavanje traume mogu trajati i desetljećima.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je duševni poremećaj koji se može javiti nakon izlaganja traumatskom događaju koji u osobe izaziva osjećaj straha, bespomoćnosti i užasa. Većina osoba nakon izlaganja takvom događaju ne razvije simptome PTSP-a ili se oni brzo povlače, ali u pojedinih osoba ponovno proživljavanje traume, izbjegavanje i emocionalna praznina, te simptomi pojačane pobuđenosti mogu trajati i desetljećima. U većini kroničnih slučajeva prisutni su i drugi, kako duševni poremećaji tako i tjelesne bolesti, povećan rizik za samoubojstvo i loše socijalno, radno i obiteljsko funkcioniranje.
Liječenje se sastoji od psihoterapije i primjene lijekova. Preporuke za liječenje, postojeći algoritmi i vodiči za liječenje PTSP-a su dobar temelj i nužno ih je dobro poznavati. Međutim, odabir modaliteta liječenja se provodi u individualiziranom pristupu pacijentu ovisno o težini poremećaja, najizraženijim tegobama, drugim poremećajima i bolestima uz PTSP, prioritetima pacijenta, motivaciji za liječenje, životnim okolnostima koje uvelike utječu na proces liječenja i dostupnosti pojedinih psihoterapijskih tehnika i lijekova na tržištu. Stoga skupine lijekova koje se koriste u liječenju osoba koje boluju od PTSP-a treba shvatiti samo kao okvir za odabir, imajući na umu navedene čimbenike.

Antidepresivi

PTSP je anksiozni poremećaj što je osnova za korištenje svih podskupina antidepresiva novije generacije u liječenju. Naime, pored svog antidepresivnog učinka, antidepresivi imaju dokazani anksiolitički učinak smanjujući tjeskobu (anksioznost) i s njom povezane druge tegobe (različiti tjelesni simptomi, nesanica, pretjerana pobuđenost, unutarnja napetost, izbjegavajuće ponašanje). Antidepresivi koji djeluju na serotoninski sustav (citalopram, escitalopram, fluoksetin, fluvoksamin, paroksetin, sertralin, tianeptin), noradrenalinski  sustav (reboksetin), te antidepresivi koji koji imaju učinak na dva ili više neurotransmitorskih sustava (mirtazapin, venlafaksin, duloksetin, bupropion, moklobemid i dr.) najčešće su propisivani lijekovi u osoba s PTSP-om. Važno je naglasiti da većina antidepresiva djeluje s odgodom od 2 do 4 tjedna, katkada i više.

Stabilizatori raspoloženja

Temelj za korištenje stabilizatora raspoloženja (karbamazepin, litijeve soli, valproat, lamotrigin i dr.) u osoba s PTSP-om je njihov učinak na simptome  pojačane pobuđenosti, niskog praga toleracije na frustraciju, impulzivnost, promjenjivo raspoloženje. Poboljšanje koje se postiže pridonosi boljem socijalnom funkcioniranju pacijenata.

Antipsihotici novije generacije

Nerijetko se u osoba s kroničnim PTSP-om u kojih su gotovo redovito prisutni i drugi duševni poremećaji, primjenjuju i antipsihotici novije generacije (kvetiapin, olanzapin, risperidon, klozapin i dr.). Pacijenti se godinama bore s refrakternim (otpornim na liječenje) tegobama poput nesanice, pojačane pobuđenosti, nepovjerljivosti i sumnjičavosti, straha, te intenzivnih ponovnih proživljavanja koji katkada poprimaju psihotična obilježja poput slušnih ili vidnih halucinacija, te progonstvenih sumanutosti. Uz ove lijekove postiže se smanjenje napetosti i straha, reguliraju bioritmovi, djeluje na psihotične simptome ukoliko su prisutni, te stječe bolji uvid pacijenata u vlastito stanje i svijet oko sebe.

Anksiolitici i hipnotici

Anksiolitici smanjuju tjeskobu (anksioznost), a hipnotici su lijekovi koji se daju kod nesanice u različitim duševnim poremećajima, te povremeno i kod zdravih ljudi. Važno je naglasiti da su to „pomoćna sredstva“ i nikako ne smiju biti osnovni lijekovi koji se koriste u liječenju osoba s PTSP-om. Njihov učinak je relativno brz i kratkotrajan i upravo je to razlog što ih neki pacijeti rado uzimaju. Međutim, to su lijekovi na koje se u dugoročnom uzimanju možemo naviknuti (tolerancija), tako da je potrebno stalno povećanje doze. U nekontroliranom uzimanju postaju sredstva zlouporabe i ovisnosti slično kao alkohol, opioidi, duhanski proizvodi i sl. s jasnom slikom apstinencijskog sindroma (žudnja, tjeskoba, razdražljivost, nesanica, mučnina, povraćanje, tremor, epileptični napadaji itd.) ukoliko se sredstvo ne uzime.  Uz PTSP su nerijetkoprisutne i bolesti ovisnosti o različitim sredstvima. Stoga je potreban izniman oprez pri propisivanju lijekova iz ove skupine.

Adrenergički lijekovi

Adrenergički lijekovi su lijekovi koji djeluju na sustav adrenalina i noradrenalina. Noradrenalin ima važnu ulogu u nastanku simptoma poput noćnih mora, nesanice, pobuđenosti, selektivnog usmjeravanja pozornosti, te tjelesnih simptoma vegetativne podraženosti (lupanje srca, ubrzano disanje, tremor, znojenje, zujanje u ušima, mučnina, povraćanje, proljev itd.). Lijekovi koji se koriste u pacijenata s PTSP-om različitim putovima i na različitim mjestima blokiraju ovaj sustav (alfa1-adrenergički blokatori- prazosin, beta-adrenergički blokatori- propranolol ili alfa2-agonisti-klonidin). Svi oni snižavaju krvi tlak i usporavaju rad srca osobito na početku, te je potreban oprez i pažljivo titriranje doze. Ta nus-pojava se može iskoristiti u terapijske svrhe u osoba koje boluju od povišenog krvnog tlaka, što nije rijetkost u osoba s   PTSP-om.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hernija

Bol u grlu i hernija – molim savjet

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Abdomen

Bolovi u desnom dijelu trbuha – koji je uzrok mojih tegoba?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]