Munchausenov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Za Munchausenov sindrom je karakteristično simuliranje ili izazivanje bolesti ili ozljeda s ciljem zadovoljenja dubokih emocionalnih potreba.

Takve osobe mogu poduzimati opsežne postupke kako bi izbjegli razotkrivanje svog obmanjivanja, tako da može biti vrlo teško primijetiti da su njihovi simptomi zapravo dio ozbiljnog mentalnog poremećaja. Ovaj sindrom treba razlikovati od izmišljanja zdravstvenih problema vezanih uz neku praktičnu, odnosno sekundarnu dobit (bolovanje, novčana odšteta, mirovina), kao i od hipohondrijskih smetnji kod kojih osoba zaista vjeruje da je bolesna dok kod ovog poremećaja osoba nije bolesna, ali to želi biti. Kod Munchausenovog sindroma preko posrednika, netko čini drugu osobu bolesnom kako bi zadobio pažnju, obično se radi o roditelju koji škodi djetetu.

Simptomi koji se obično javljaju:

  • učestala bolnička liječenja
  • dramatične price o brojnim zdravstvenim problemima
  • stanja koja se pogoršavaju bez nekog jasnog razloga
  • nejasni ili proturječni simptomi
  • opsežno poznavanje medicinske terminologije i bolesti
  • traženjeliječenja od strane brojnih i različitih liječenika ili bolnica
  • rasprave s bolničkim osobljem
  • učestali zahtjevi za analgeticima ili drugim lijekovima
  • želja i nestrpljivost za podvrgavanjem testiranjima ili rizičnim zahvatima
  • odbijanje i izbjegavanje da zdravstveno osoblje razgovara s obitelji ili prijateljima

Osobe s ovim sindromom postaju eksperti u simuliranju simptoma i bolesti ili nanošenju pravih ozljeda, tako da je teško razlikovati da li je bolest stvarna ili ne.

Također, postoji nekoliko načina na koje osobe s ovim poremećajem mogu stvoriti dojam postojanja simptoma ili bolesti:

  • izmišljanje priča: svojim bližnjima ili medicinskom osoblju mogu davati lažne povijesti bolesti kako bi potvrdili da imaju neku tešku bolest
  • simuliranje simptoma: mogu se pretvarati da imaju bolove u trbuhu, gubitak svijesti ili epileptične napade
  • samoozljeđivanje: mogu se ozlijediti (nanijeti si rane spaljivanjem ili rezanjem) ili izazvati kod sebe neku bolest (npr. zaraznu bolest), a neke lijekove mogu uzimati kako bi oponašali postojanje bolesti
  • sprječavanje izliječenja: npr. sprečavaju cijeljenje rana
  • lažiranje rezultata dijagnostičkih testova (npr. zagrijavanje toplomjera)

Uzroci ovog poremećaja mogu biti biološki i psihološki čimbenici: zanemarivanje u djetinjstvu, manjak samopouzdanja, nedostatak pažnje, destruktivno ponašanje, česti boravci u bolnici. Da bi se postavila dijagnoza potrebno je provesti niz testova kako bi se sa sigurnošću isključilo postojanje neke psihičke ili tjelesne bolesti. Kako se radi o kroničnom poremećaju i teškom poremećaju ličnosti, teško ga je u potpunosti izliječiti. Također oboljele osobe obično odbijaju liječenje te odlaze u drugu zdravstvenu ustanovu. Poremećaj se liječi psihoterapijom s ciljem promjene navika i ponašanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hidrokinon

Postupalne hiperpigmentacije – razlike u etiologiji i liječenju kod različitih fototipova kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postupalne pigmentacije na koži vrlo su česta pojava i kao takve česti razlog odlaska dermatologu. U svom nastajanju uvijek im prethodi nešto što je potaknulo upalu u koži, a posljedica je promjena boje kože. Iako mogu nastati u svim životnim razdobljima učestalije nastaju u adolescenciji, kasnije tijekom života i češće u žena. Koža može upalno […]

Lijekovi

Glavni mehanizmi hiperpigmentacije uzrokovane lijekovima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Primjenom određenog lijeka u svrhu liječenja određene bolesti uvijek se nastoji izbjeći ili smanjiti sve moguće nuspojave. Jedna od mogućih nuspojava na koži je nastajanje hiperpigmentacija koje mogu nastati difuzno na cijelom tijelu ili ograničeno samo na pojedinim dijelovima tijela. Da bi do toga došlo primijenjeni lijek mora biti osjetljiv na svjetlost i sunce i […]

Rebra

Probadajući bolovi s desne strane – što da radim?

Krvni tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Prostata

Biljni preparati za zdravlje prostate

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Posljednjih godina smo preplavljeni reklamama za razne medikamentozne proizvode koji općenito poboljšavaju zdravlje prostate i u svakom smislu djeluju blagotvorno na donji mokraćni sustav. Takvim informacijama, zapravo reklamama, pretrpani smo preko javnih medija (televizija, radio, novine itd.), a osobito putem društvenih mreža. Na društvenim mrežama se fizički pojavljuju, svojevoljno ili protiv svoje volje, i razni […]

Stolica

Stolica i krv – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]