Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 1. dio

Poznat je negativan učinak stresa u razvoju ove bolesti, a dodatno narušeno nošenje sa stresom posljedično može dovesti do razvoja psihičkih poremećaja uključujući depresiju, anksioznost, kronični umor, poremećaje spavanja i drugih.

Multipla skleroza kao kronična upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava dovodi do pojave niza neuroloških simptoma kao što su npr. optički neuritis, parcijalni transverzalni mijelitis, sindrom moždanog debla, optički neuritis, hemipareza, hemihipoestezija, afazija, itd. No, važno je istaknuti kako je učestala manifestacija i drugih simptoma poput bolova, umora, poremećaja spavanja, kognitivnih i različitih psihijatrijskih simptoma. Kognitivna oštećenja su važna kao mogući uzrok invaliditeta ovih osoba.
U procesu prihvaćanja dijagnoze pacijenti se suočavaju s raznolikim emocionalnim reakcijama, od šoka, straha, tuge, anksioznosti, ljutnje i žaljenja. Multipla skleroza kao neizlječiva bolest s brojnim posljedicama koje ostavljaju posljedice na tjelesnom i psihičkom planu, uključujući narušavanje autonomije oboljele osobe, digniteta, socioekonomskog statusa, a često i životnih planova.

Poznat je negativan učinak stresa u razvoju ove bolesti, a dodatno narušeno nošenje sa stresom posljedično može dovesti do razvoja psihičkih poremećaja uključujući depresiju, anksioznost, kronični umor, poremećaje spavanja i drugih. Dodatni rizični čimbenici za razvoj psihičkih poremećaja kod ovih osoba su niži socioekonomski status, dob, spol, dizabilitet, lošija prilagodba na bolest i nedostatak socijalne podrške. Određeni lijekovi koji se koriste u liječenju multiple skleroze (u tom se smislu ističe interferon beta), povezuju se s demaskiranjem depresivnih simptoma. Određena istraživanja upućuju da prethodne terapije poremećaja raspoloženja (depresija, bipolarni afektivni poremećaj) mogu biti prediktor za razvoj depresivnog sindroma kada se pacijent liječi ovom terapijom.

Od psihičkih poremećaja koji se javljaju kod osoba oboljelih od multiple skleroze u prvom se redu ističe depresija, s doživotnom prevalencijom od 25 do 50%, što je dva do pet puta češće nego u općoj populaciji. Najčešći simptomi koji se javljaju u sklopu multiple skleroze su obeshrabrenost, razdražljivost, smetnje pamćenja/koncentracije, nesanica, umor, nesanica i snižen apetit. Depresivni se poremećaj može javiti u bilo kojem stadiju multiple skleroze, pa tako i kod blažih oblika. Ipak, povišen je rizik za razvoj depresije oko godinu dana nakon postavljanja dijagnoze. Rizični čimbenici koji utječu na veću pojavnost depresivnog poremećaja kod ovih bolesnika su veća opterećenost lezijama u lijevom arkuatnom fascikulusu i prefrontalnom korteksu, prednjem temporalnom režnju i parijetalnom režnju. Ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja ima hipokampus. Neka istraživanja ukazuju na gubitak sive tvari u limbičkim strukturama bazalnih ganglija, što ima za posljedicu deficite tipične za depresiju (npr. motivacija za postizanje zadovoljstva), dok atrofija prefrontalnog korteksa utječe na pojavu maladaptivnih strategija sučeljavanja i posljedično razvoja depresivnih simptoma. Disfunkcija osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda može imati ulogu u progresiji same multiple skleroze koju prate poremećaji raspoloženja. Kognitivna oštećenja su učestala, čak kod 40–65% oboljelih. Mogu se pojaviti od početka bolesti, a najzahvaćeniji su brzina procesiranja, učenje novih sadržaja, radna memorija, vizualna i verbalna memorija. Prisutan je dodatni utjecaj depresivnih simptoma na pogoršanje pažnje, brzinu procesiranja informacija radnu memoriju i izvršne funkcije.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Multipla skleroza

Multipla skleroza

Predstavlja autoimunu bolest  u kojoj  je abnormalni odgovor imunološkog sustava tijela usmjeren protiv struktura središnjeg živčanog sustava;  mozga, leđne moždine i optičkih živaca. U središnjem živčanom sustavu imunološki sustav uzrokuje upalu koja oštećuje mijelin (tvar koja okružuje i izolira živčana vlakna), sama živčana vlakna te specijalizirane stanice koje stvaraju mijelin.  Multipla skleroza uzrokuje upalu i […]

Lezije

Sumnja na multipla sklerozu – molim Vaše mišljenje

Multipla skleroza

Koji su znakovi multiple skleroze?

Multipla skleroza je progresivna, imunološka bolest središnjeg živčanog sustava. Imunološki sustav osoba pogođenih s multiplom sklerozom oštećuje zaštitnu mijelinsku ovojnicu živčanih stanica, što dovodi do promjena u funkcioniranju  mozga i leđne moždine. Multipla skleroza je bolest s različitim simptomima koji mogu varirati u intenzitetu. Znakovi i simptomi vrlo se razlikuju od osobe do osobe  i ovise o težini […]

Multipla skleroza

Imam li multipla sklerozu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?