Narcistični poremećaj ličnosti – 1. dio

Narcistični poremećaj ličnosti jedan je od nekoliko poremećaja ličnosti. Prisutnost određenih narcističnih crta je uobičajena i predstavlja normalnu razvojnu fazu. No, u svojoj ekstremnijoj formi narcistične crte mogu biti izražene kao narcistični poremećaj ličnosti.

Narcistični poremećaj ličnosti jedan je od nekoliko poremećaja ličnosti. Pojam narcizam potječe iz priče o Narcisu koji je bio lijep, no bezosjećajan mladić koji je s prezirom odbijao sve svoje udvarače. Kažnjen je tako što se zaljubio u svoj odraz u jezeru. Patio je radi neuzvraćene ljubavi jer isprva nije shvatio da se radi o vlastitom odrazu.
Prisutnost određenih narcističnih crta je uobičajena i predstavlja normalnu razvojnu fazu. No, u svojoj ekstremnijoj formi narcistične crte mogu biti izražene kao narcistični poremećaj ličnosti. Patološki narcizam može se razviti iz lošeg odnosa s roditeljima koji nisu mogli formirati zdravu i empatijsku povezanost s djetetom. Radi toga dijete sebe doživljava kao da ima neko „oštećenje” ličnosti koje ga čini neželjenim. 
Osobe s izraženim patološkim narcizmom ponašaju se kontrolirajuće, orijentirane su na sebe, ne obaziru se na tuđe potrebe, ne uvažavaju tuđe mišljenje i uporno žele da drugi o njima održe sliku koju oni sami o sebi stvore. Često reagiraju arogantno i ljutito na sve što dožive kao i najmanju kritiku. Ako ne dobiju željenu pažnju i divljenje skloni su radije o sebi stvoriti negativnu reputaciju ili izazivati strah kod drugih osoba. Usprkos njihovoj velikoj ambiciji i sposobnostima, često su neuspješni jer radi nesposobnosti primanja kritike ili netoleriranja prepreka, teško održavaju dugoročne profesionalne odnose. Svijet i druge ljude doživljavaju „crno-bijelima”, odnosno sebe vide kao „dobre”, a druge kao „loše”.
Za ovaj se poremećaj često ističe da je povezan s obranom od osjećaja srama. Postoje dva osnovna tipa – jedan kojeg karakterizira grandiozno i arogantno ponašanje („debelokožni”) i drugi koji je pretjerano oprezan (hipersenzitivan i povredljiv uz izražen osjećaj srama). Prema tom gledištu, prvi tip se ističe željom za divljenjem i pažnjom kroz svoj grandiozni self koji je zapravo u suprotnosti s unutrašnjim osjećajem krhkosti i ranjivosti i prikriva osjećaj srama, dok drugi tip neutralizira osjećaj vlastite manje vrijednosti tako što druge vidi kao nepravedne osobe koje ga iskorištavaju.
Pregled karakteristika ovog poremećaja uključuje sljedeće:

  • vjerovanje osobe da je  bolja od drugih,
  • pretjerano isticanje vlastitih postignuća ili talenata,
  • želju za stalnim divljenjem i pažnjom,
  • ljubomoru na druge,
  • maštanje o vlastitom uspjehu, privlačnosti i moći,
  • pokazivanje prezira osobama koje dožive inferiornima,
  • osoba vjeruje za sebe da je posebna i tako se ponaša,
  • neprepoznavanje tuđih osjećaja i potreba,
  • očekivanje od drugih da slijede njihove ideje i planove,
  • iskorištavanje drugih,
  • vjerovanje da su drugi ljubomorni na nju/njega,
  • probleme u održavanju „zdravih” odnosa,
  • pretjeranu osjetljivost i povredljivost,
  • postavljanje nerealističnih ciljeva te
  • ostavljanje dojma da je osoba neemotivna i kruta u razmišljanju.

Dakle, općenito se može reći da se kod ovih osoba iza maske pretjerane samouvjerenosti krije krhko i osjetljivo samopoštovanje koje reagira povredom na sve što dožive kao kritiku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]