Narcistični poremećaj ličnosti – 2. dio

Iako i takozvane “negativne narcise” karakterizira zaokupljenost sobom, oni su zarobljeni u mržnji prema sebi. Kao što je rečeno, kod narcisa se ispod naoko okrutnog stava i samoorijentiranosti, radi čega mogu izgledati hladno i bezosjećajno, krije izrazita narcistička ranjivost.

Iako i takozvane „negativne narcise” karakterizira zaokupljenost sobom, oni su „zarobljeni” u mržnji prema sebi. Kao što je rečeno, kod narcisa se ispod naoko okrutnog stava i samoorijentiranosti, radi čega mogu izgledati hladno i bezosjećajno, krije izrazita narcistička ranjivost. Oni s jedne strane imaju naglašenu potrebu da se osjećaju posebno, dok s druge strane ne mogu izbjeći nužnost prilagođavanja realitetu. Radi toga je kod njih potrebno pokušati kreirati svijet i sliku o sebi u kojoj je osoba dovoljno važna i posebna, uz svjesnost da je prisutna stalno prijeteća navala depresije, srama i osjećaja beznačajnosti u podlozi.

Narcistični poremećaj ličnosti se rijetko javlja, a češći je kod muškaraca. Obično postaje izraženiji nakon adolescencije. Iako se kod nekih adolescenata može činiti kao da imaju izražene određene narcistične crte, to može biti samo karakteristika te dobi, bez da kasnije razviju ovaj poremećaj. Pretpostavlja se da bi neki od čimbenika koji dovode do razvoja narcističnog poremećaja mogli biti: pretjerano senzitivan temperament kod rođenja, dobivanje pohvala od strane odraslih za izniman izgled ili sposobnosti, pretjerano divljenje koje nije u skladu s realnim odgovorom, pretjerana pohvala za dobro ponašanje ili pretjerana kritika za loše ponašanje u djetinjstvu, pretjerano ugađanje ili procjena od strane roditelja, teško emocionalno zlostavljanje u djetinjstvu, nepredvidiva ili nepouzdana briga i pažnja od strane roditelja, vrednovanje od strane roditelja kao način za održavanje vlastitog samopouzdanja, roditeljsko zanemarivanje djetetovih strahova i potreba u djetinjstvu, emocionalno zlostavljanje u djetinjstvu, preuzimanje manipulativnog obrasca ponašanja od roditelja, nepredvidivo i nepouzdano ponašanje roditelja. Iako se točan uzrok ne zna, nekada se vjerovalo da pretjerano divljenje, pohvala i povlađivanje od strane roditelja može dovesti do razvoja pretjeranog i patološkog samopouzdanja. Danas prevladava mišljenje da se u podlozi nalazi roditeljsko zanemarivanje.
U sklopu ovog poremećaja kao komplikacije mogu se javiti zloupotreba psihoaktivnih tvari, depresija, suicidalne ideje, poremećaji prehrane, problemi na poslu, u školi i bliskim odnosima.

Osnovu liječenja čini psihoterapija. Budući da je vrlo teško mijenjati crte ličnosti, terapija može potrajati nekoliko godina. Kratkoročni ciljevi obično su usmjereni na liječenje zlouporabe psihoaktivnih tvari, depresije, niskog samopoštovanja ili srama, dok su dugoročni ciljevi restrukturiranje ličnosti u određenoj mjeri, tako da se može promijeniti ranije stvorena slika o sebi i izgraditi nova, realističnija slika. Kroz psihoterapiju osoba može naučiti kako produbiti bliskost s drugima te kako da im odnosi s drugima predstavljaju izvor zadovoljstva. Isto tako cilj je da mogu bolje razumjeti vlastite osjećaje, potrebu za natjecanjem, nepovjerenje prema drugima, prevladavanje vlastitog narcizma kroz pronalaženje vlastitih pozitivnih osobina te bolje podnošenje eventualnog neuspjeha. Najbolje tehnike koje su u sklopu toga mogu koristiti su humor, spontanost i kreativnost.
Nema specifičnih medikamenata koji bi se propisivali u liječenjuovog poremećaja, no ako su prisutni simptomi depresije, anksioznosti ili neki drugi poremećaji, indicirano je korištenje antidepresiva ili anksiolitika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Ožiljak

Promjena na penisu

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Fizička aktivnost

Fizičke aktivnosti nakon operacije

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Anksioznost i grčenje mišića – što mi savjetuje?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Molim savjet vezano za anksioznost moga muža

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]