Nesanica

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nesanica je poremećaj spavanja, točnije poremećaj cirkadijalnog ritma budnost-spavanje, koji se očituje smetnjama usnivanja i/ili prosnivanja, nemogućnošću ponovnog usnivanja nakon buđenja noću…

Spavanje je periodični i privremeni prekid budnosti u kome je motorna inaktivacija skoro potpuna, svijest o vanjskoj okolini maksimalno reducirana. Spavanje se odvija kroz cikluse izmjene sporovanog spavanja i faze paradoksalnog spavanja (REM) obično praćenog sanjanjem. Ritmička izmjena spavanja i budnosti je endogeno ustrojen cirkadijalan ritam koji se samo donekle može modificirati fizičko-kemijskim i socijalno-psihološkim utjecajima vanjske sredine. Postoji više teorija zašto spavamo, jedna od njih opisuje restitutivnu ulogu spavanja, jedna navodi spavanje kao adaptivno ponašanje.

Nesanica (lat. insomnia) je poremećaj spavanja, točnije poremećaj cirkadijalnog ritma budnost-spavanje, koji se očituje smetnjama usnivanja i/ili prosnivanja, nemogućnošću ponovnog usnivanja nakon buđenja noću, te ranim buđenjem, što sve, posljedično, dovodi do osjećaja umora, iscrpljenosti, nervoze, razdražljivosti, smetnji koncentracije i produktivnosti u školi i na poslu, oscilacija u raspoloženju tijekom dana. Prema podacima iz literature, 30% stanovništva žali se na neki od oblika smetnji spavanja, a 10% zbog toga ima poteškoća u dnevnom funkcioniranju. Kod psihijatrijskih poremećaja, problemi spavanja javljaju se u preko 30% bolesnika. Koliko je sna nekome potrebno ovisi o dobi i individualnim razlikama, nekome je deset sati sna malo, a netko je zadovoljan sa odspavanih 4-5 sati. Epidemiološke studije navode kako se nesanica češće javlja kod starijih osoba, kod žena i kod osoba koje imaju depresiju.

Prema tipu nesanice možemo dijeliti na:

Primarne – kada problemi spavanja postoje a da nisu vezani uz neki drugi zdravstveni problem ili stanje

Sekundarne – kada su problemi spavanja vezani uz neku bolest (npr. astma, depresija, artritis, karcinom, refluks, hipertireoidizam, Parkinsonova bolest, Sindrom nemirnih nogu), bol, lijekove koje uzima ili konzumaciju alkohla. Nesanica, nekad, zna biti prvi simptom sa kojim se bolesnik javi liječniku, a u podlozi je neka druga bolest

Parasomnije – fenomeni ili aktivnosti koji su uobičajeni u periodu budnosti, ali neuobičajene u spavanju (mjesečarenje, govor u snu, škrgutanje zubima)

Prema dužini trajanja smetnji mogu biti akutne (jedna noć do nekoliko tjedana) ili kronične (tri noći u tjednu kroz mjesec dana ili više). Smatra se da oko 15% stanovništva pati od kronične nesanice.

Uzroci akutnih nesanica mogu biti:

  • značajni životni stresni događaj (gubitak važne osobe, gubitak ili promjena posla, rastava, selidba)
  • bolest
  • emocionalna ili fizička neugoda
  • faktori okoline kao npr. buka, svjetlo, hladnoća, vrućina
  • neki lijekovi (za prehladu, alergije, depresiju, visoki tlak, astmu)
  • promjena normalnog rasporeda spavanja (transkontinentalni letovi -jet lag, noćne smjene)

Uzroci kroničnih nesanica mogu biti različiti:

  • promjene u okolini
  • nezdrave navike vezane uz spavanje (izlasci, sjedenje za kompjutorom)
  • smjenski rad
  • kronična bol
  • određena zdravstvena stanja i bolesti, bilo fizičke bilo psihičke
  • nesanica je česta uz psihijatrijske poremećaje: depresiju, anksiozne poremećaje uključujući PTSP, shizofreniju, maničnu epizodu u BAP-u.

Neke životne navike mogu negativno utjecati na kvalitetu spavanja:

  • rad kod kuće, navečer, prije spavanja
  • spavanje tijekom dana (nakon ručka, npr.)
  • smjenski rad
  • liječenje

Akutna, prolazna nesanica uglavnom ne zahtijeva liječenje, jer prođe za nekoliko dana ili kada se ukloni uzrok.
Liječi se osnovni poremećaj, s obzirom na to da je nesanica često samo simptom.
Poremećaj spavanja liječi se danju rekonstrukcijom budnosti, psihološkim i biološkim intervencijama.
Medikamentozno liječenje mora biti usmjereno primarnom tjelesnom ili psihičkom poremećaju, a njihovim rješavanjem indirektno se postiže harmonizacija ciklusa budnost-spavanje
Ukoliko se liječnik odluči na upotrebu hipnotika, potrebno je koristiti racionalno (najmanja efektivna doza u najkraćem mogućem periodu), intermitentno, uz odgovarajući terapijski plan.
 

Opće terapijske mjere odnose se na savjete i postupke iz domene tkzv. higijene spavanja:

  • odlazak na spavanje približno u isto vrijeme, jednako tako i buđenje
  • prostorija gdje se spava neka je prozračna, ugodne temperature, mračna, tiha, ugodnog ležaja
  • jutrom ustajanje odmah po buđenju, tuširanje, jutarnja tjelovježba
  • izbjegavanje „drijemanja“ tijekom dana, naročito poslijepodne
  • večernja šetnja, umirujuće aktivnosti, npr. čitanje
  • koristiti tehnike relaksacije, vježbe disanja i opuštanja
  • izbjegavanje kofeinskih pripravaka i obilnih „teških“ večernjih obroka
  • izbjegavanje alkohola
  • izbjegavanje večernjih uzbuđenja npr. korištenje kompjutora, igrica, mobitela, dopisivanja na društvenim mrežama
  • slušanje uspavljujuće muzike može pomoći.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Higijena spavanja

Kognitivna bihevioralna terapija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Nesanica

Konstantne glavobolje

Umor

Proljetni umor – možemo li ga izbjeći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dolaskom proljeća dolazi do buđenja prirode, cvjetanja biljaka, dužih i toplijih dana. Ipak, kod određenog broja ljudi proljeće ne donosi osjećaje sreće i povećane energije. Javlja se umor, manjak energije, simptomi depresije, letargije. Ovo se stanje naziva proljetnim umorom, dio je normalnih fizioloških procesa i zahvaća cijelu populaciju, u manjem ili većem obimu. Na sjevernoj […]

San

Dijete se u snu meškolji i nemirno spava – treba li se brinuti?

Bipolarni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]