Odnos između terapeuta i bolesnika te uloga psihoterapije u izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti

U izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti mora se uspostaviti specifičan odnos između terapeuta i psihijatrijskog bolesnika. Bolesnik u većini slučajeva dolazi zbog liječenja somatskih tegoba te očekuje odgovor i terapiju koja će ga osloboditi simptoma poradi kojih dolazi.

U izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti mora se uspostaviti specifičan odnos između terapeuta i psihijatrijskog bolesnika. Bolesnik u većini slučajeva dolazi zbog liječenja somatskih tegoba te očekuje odgovor i terapiju koja će ga osloboditi simptoma poradi kojih dolazi.

Tegobe koje bolesnik iznosi mogu imati posebno psihološko značenje. Monotoni stručni dijalog o somatskoj problematici često depersonalizira odnos između terapeuta i pacijenta , što oteževa daljnji rad i liječenje. Svaka bolest je fizički i psihološki proces, koji se uvlači u bolesnika i mijenja njegov život. Ove dvije komponente utječu jedna na drugu i sačinjavaju osnovu psihosomatske medicine. Ono što želim naglasiti nije to da se za organske sindrome traži psihološka etiologija ,već da se pokuša razumjeti pacijent i njegova bolest. Sam terapijski postupak mora se usmjeriti prema pacijentu.

Prije nego što se neka osoba razboli, ona živi u stanju psihičke ravnoteže između konflikta i svojih adaptivnih mehanizama. Sama bolest negativno utječe na adaptaciju pojačavanjem ili obnavljanjem nekih konflikata. Povrede organa pacijenata, ili razne kirurške intervencije (amputacije) kroz koje može proći, ne moraju da direktno izazovu psihološke reakcije, ali mogu biti precipitirajući faktori za njih.

Različite strukture osobnosti bolesnika različito se ponašaju u situacijama bolesti: anksiozni i fobični bolesnik zahtjeva sigurnost; opsesivni bolesnik traži objašnjenje i intelektualno razumijevanje problema;paranoidni pacijent će tražiti pošten i skriven odnos; za depresivnog pacijenta, bolest ili kirurški zahvat može označavati jednu vrstu kažnjavanja ili zadovoljavanja osjećaja krivnje.

Poradi svega toga pacijentu treba omogućiti da pokaže svoja osjećanja, jer je to najbolji način na koji mu se može pomoći u izuzetnim situacijama bolesti ili nekih posebnih zahvata.

Kod kroničnih bolesti od pacijenta se zahtjeva da prihvati novu društvenu uloge i status bolesne osobe. Terapeut s takvim bolesnicima mora povremeno i kontinuirano stupati u kontakt poradi osjećaja sigurnosti koji im je potreban. Pomoć terapeuta mora biti dvosmjerna; psihološka i tjelesna. Već je na početku važno pacijentu objasniti da je njegova bolest progresivna, kronična i da zahtjeva jedan kontinuitet u liječenju i praćenju. Terapeut mora biti spreman da sluša bolesnika i da razumije njegove potrebe i tegobe.

Liječenje psihološkim postupcima naročito neurotičnih bolesnika, ali i drugih poremećaja osobnosti zove se psihoterapija. U njoj su psihički, a naročito emocionalni faktori, glavni elementi terapijskog djelovanja. Emocionalni faktor je bitan, a izraz psihički služi samo da ukaže na značaj i vrijednost onog prvog. Psihoterapija mora biti primjenjivana u određenim slučajevima i po određenim principima.

U izvanbolničkoj zaštiti mentalnog zdravlja primjenjuju se različite forme psihoterapije. Za sve njih je bitna povezanost terapeuta ali i tima sa bolesnikom. Samo pozitivna povezanost i odnos, posebno između terapeuta i bolesnika sačinjava dinamsku jezgru psihoterapijskog procesa. Još od vremena Mesmera, Charcota, atmosfera povjerenja koju bolesnik unosi u svoj odnos prema terapeutu naziva se pozitivnim prijenosom, odnosno transferom, prema Freudu. U tom prijenosu ponavlja se onaj odnos slijepog, nekritičnog povjerenja u svog odgajatelja, roditelja iz perioda djetinjstva. Ako se u toku razgovora i odnosa razvije takva atmosfera povjerenja, onda počinje da djeluje psihoterapija kao metoda. Bez ovog psihoterapija je nemoguća, pa se pomoću nje ne mogu liječiti autistične osobe, stuporozne, osobe u dubokoj depresiji, u paničnom strahu, u stanju zbunjenosti, delirantni bolesnici, jer se u takvim stanjima ne može razviti pozitivan odnos, odnosno transfer. Od terapeuta ovisi koliko će se koristiti svojim pozitivnim odnosom sa bolesnikom i pomoći mu u sagledavanju i preživljavanju traumatskih događaja koji su doveli do razvoja jednog od psihičkih poremećaja, najčešće neurotskog. Uspjeh psihoterapije također ovisi i o spremnosti bolesnika da mijenja svoje stavove, da ima uvid u vlastitu problematiku i konflikte te da svojom snagom i uz pomoć terapeuta izađe iz začaranog kruga svojih psihičkih patnji i smetnji. 

Prema Caplanu, izvanbolnička psihijatrijska zaštita pruža pomoć bolesniku na jedan dostupan način i treba da bude pružena čim je moguće ranije, prema principima preventivne psihijatrije. Takva zaštita mora omogućavati dva osnovna principa-kontinuitet i sveobuhvatnost zaštite mentalnog zdravlja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]