Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija, 2. dio

Na naknadna dva testiranja, ispitanici koji su pokazali oštećenja lošije su uspijevali identificirati emocije na licima koja su bila kompjuterski generirana. Oni koji su imali blagi OSA oblik imali su bolje rezultate u ovom zadatku u odnosu na one s teškim OSA oblikom, ali rijetko su bili lošiji u odnosu na zdrave ispitanike. Dr Rosenzweig navodi kako ovo nije uobičajeno jer u klinike za poremećaje spavanja obično dolaze pacijenti koji već imaju razvijene komorbiditete.

Kako bi se istinski revolucionarizirala terapija takvih pacijenata važno je razumjeti u kojoj mjeri pridruženi komorbiditeti, kao što su sistemska hipertenzija, pretilost, dijabetes, hiperlipidemija i druge ozbiljne kardiovaskularne i metaboličke bolesti, a koliko sama bolest mogu oblikovati izražene kognitivne deficite.

Istraživači također navode kako je široko prihvaćeno da medicinski problemi u srednjoj dobi mogu predisponirati povećanu prevalenciju demencije u kasnijim godinama. Čak štoviše, upravo je poveznica između apneje u snu i Alzheimerove, vaskularne i mješovite demencije u značajnoj mjeri iskazana.

Premda je tipično da žene imaju nižu prevalenciju OSA u odnosu na muškarce, dr. Rosenzweig navodi kako žene nisu uključene u istraživanje zbog svoje kompleksnosti koja se odnosi na spavanje, fiziologiju i metabolizam.

Daljnja istraživanja biti će usmjerena na potencijalnu povezanosti između OSA i neuroinflamacije.

Drugi istraživači koji su komentirali rezultate ovog istraživanja navode kako ovi rezultati pridonose dosadašnjoj razvijenoj listi negativnih zdravstvenih posljedica povezanih s apnejom u snu. Također smatraju da ako su kognitivne promjene koje je pokazala ova studija zapravo posljedica OSA nije posve jasno da li su one početak dugotrajnih kognitivnih promjena ili simptom fragmentiranog sna, što može biti reverzibilno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]