Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija

Novija istraživanja upućuju kako opstruktivna apneja u snu (OSA) može biti povezana s ranim kognitivnim padom kod muškaraca srednje dobi.

Pilot studija provedena u King’s College u Londonu pokazuje kako su ispitanici s teškom OSA iskusili pogoršanje u egzekutivnom funkcioniranju, no isto tako u socijalnom i emocionalnom prepoznavanju u odnosu na zdrave ispitanike.

Glavni rizični čimbenici za OSA uključuju pretilost, visoki krvni tlak, pušenje, povišen kolesterol te srednju ili stariju dob. Budući da su se neki istraživači bavili hipotezom da do kognitivnih deficita mogu dovesti takvi komorbiditeti, istraživači u King’s College u Londonu uključili su muškarce srednje životne dobi bez medicinskih komorbiditeta.

Voditeljica istraživanja dr.sc. Ivana Rosenzweig, dr.med., koja je također ekspert za poremećaje spavanja i neuropsihijatriju u Guy’s and St Thomas’ Hospital, London, Ujedinjeno Kraljevstvo navodi kako su se tradicionalno istraživači više usmjeravali na apneju u spavanju u komorbiditetu s metaboličkim i kardiovaskularnim bolestima te kada su se kod takvih pacijenata pojavili kognitivni deficiti, uglavnom su se oni smatrali uzrocima tih deficitima, dok su s druge strane, pacijenti i njihove obitelji/partneri obično davali drugačije podatke. Stoga dr. Rosenzweig smatra kako su ovi rezultati važni jer predstavljaju značajan korak prema izazovima dugotrajne dogme kako apneja u spavanju nije u vezi s mozgom – osim što dovodi do pospanosti – te da je u prvom redu ne-neuropsihijatrijska bolest“.

Istraživači su željeli bolje razumjeti na koji način OSA može biti povezana s kognitivnim propadanjem kod osoba bez kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.

Kako bi istražili navedeno, uključili su 27 muškaraca u dobi između 35 i 70 godina s novo postavljenom dijagnozom blage do teške OSA, a bez drugih komorbiditeta (16 s blagom OSA i 11 s teškom OSA). Također su u istraživanje uključili kontrolnu skupinu od sedam muškaraca izjednačenih po dobi, tjelesnoj težini i stupnju obrazovanja.

U istraživanju kognitivnih funkcija ispitanika primijenili su Cambridge Neuropsychological Test Automated Battery (CANTAB) čiji su rezultati pokazali kako su najznačajniji deficiti u OSA skupini ispitanika u odnosu na kontrolnu skupinu bili u području vizualne sposobnosti usporedbe (< .0001), kratkotrajna vizualna memorija prepoznavanja, neverbalni obrasci, egzekutivno funkcioniranje i mogućnosti premještanja pažnje (< .001), psihomotorno funkcioniranje i socijalna kognicija te emocionalno prepoznavanje (< .05).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]