Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Novija istraživanja upućuju kako opstruktivna apneja u snu (OSA) može biti povezana s ranim kognitivnim padom kod muškaraca srednje dobi.

Pilot studija provedena u King’s College u Londonu pokazuje kako su ispitanici s teškom OSA iskusili pogoršanje u egzekutivnom funkcioniranju, no isto tako u socijalnom i emocionalnom prepoznavanju u odnosu na zdrave ispitanike.

Glavni rizični čimbenici za OSA uključuju pretilost, visoki krvni tlak, pušenje, povišen kolesterol te srednju ili stariju dob. Budući da su se neki istraživači bavili hipotezom da do kognitivnih deficita mogu dovesti takvi komorbiditeti, istraživači u King’s College u Londonu uključili su muškarce srednje životne dobi bez medicinskih komorbiditeta.

Voditeljica istraživanja dr.sc. Ivana Rosenzweig, dr.med., koja je također ekspert za poremećaje spavanja i neuropsihijatriju u Guy’s and St Thomas’ Hospital, London, Ujedinjeno Kraljevstvo navodi kako su se tradicionalno istraživači više usmjeravali na apneju u spavanju u komorbiditetu s metaboličkim i kardiovaskularnim bolestima te kada su se kod takvih pacijenata pojavili kognitivni deficiti, uglavnom su se oni smatrali uzrocima tih deficitima, dok su s druge strane, pacijenti i njihove obitelji/partneri obično davali drugačije podatke. Stoga dr. Rosenzweig smatra kako su ovi rezultati važni jer predstavljaju značajan korak prema izazovima dugotrajne dogme kako apneja u spavanju nije u vezi s mozgom – osim što dovodi do pospanosti – te da je u prvom redu ne-neuropsihijatrijska bolest“.

Istraživači su željeli bolje razumjeti na koji način OSA može biti povezana s kognitivnim propadanjem kod osoba bez kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.

Kako bi istražili navedeno, uključili su 27 muškaraca u dobi između 35 i 70 godina s novo postavljenom dijagnozom blage do teške OSA, a bez drugih komorbiditeta (16 s blagom OSA i 11 s teškom OSA). Također su u istraživanje uključili kontrolnu skupinu od sedam muškaraca izjednačenih po dobi, tjelesnoj težini i stupnju obrazovanja.

U istraživanju kognitivnih funkcija ispitanika primijenili su Cambridge Neuropsychological Test Automated Battery (CANTAB) čiji su rezultati pokazali kako su najznačajniji deficiti u OSA skupini ispitanika u odnosu na kontrolnu skupinu bili u području vizualne sposobnosti usporedbe (< .0001), kratkotrajna vizualna memorija prepoznavanja, neverbalni obrasci, egzekutivno funkcioniranje i mogućnosti premještanja pažnje (< .001), psihomotorno funkcioniranje i socijalna kognicija te emocionalno prepoznavanje (< .05).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]