Novija istraživanja upućuju kako opstruktivna apneja u snu (OSA) može biti povezana s ranim kognitivnim padom kod muškaraca srednje dobi.

Pilot studija provedena u King’s College u Londonu pokazuje kako su ispitanici s teškom OSA iskusili pogoršanje u egzekutivnom funkcioniranju, no isto tako u socijalnom i emocionalnom prepoznavanju u odnosu na zdrave ispitanike.

Glavni rizični čimbenici za OSA uključuju pretilost, visoki krvni tlak, pušenje, povišen kolesterol te srednju ili stariju dob. Budući da su se neki istraživači bavili hipotezom da do kognitivnih deficita mogu dovesti takvi komorbiditeti, istraživači u King’s College u Londonu uključili su muškarce srednje životne dobi bez medicinskih komorbiditeta.

Voditeljica istraživanja dr.sc. Ivana Rosenzweig, dr.med., koja je također ekspert za poremećaje spavanja i neuropsihijatriju u Guy’s and St Thomas’ Hospital, London, Ujedinjeno Kraljevstvo navodi kako su se tradicionalno istraživači više usmjeravali na apneju u spavanju u komorbiditetu s metaboličkim i kardiovaskularnim bolestima te kada su se kod takvih pacijenata pojavili kognitivni deficiti, uglavnom su se oni smatrali uzrocima tih deficitima, dok su s druge strane, pacijenti i njihove obitelji/partneri obično davali drugačije podatke. Stoga dr. Rosenzweig smatra kako su ovi rezultati važni jer predstavljaju značajan korak prema izazovima dugotrajne dogme kako apneja u spavanju nije u vezi s mozgom – osim što dovodi do pospanosti – te da je u prvom redu ne-neuropsihijatrijska bolest“.

Istraživači su željeli bolje razumjeti na koji način OSA može biti povezana s kognitivnim propadanjem kod osoba bez kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.

Kako bi istražili navedeno, uključili su 27 muškaraca u dobi između 35 i 70 godina s novo postavljenom dijagnozom blage do teške OSA, a bez drugih komorbiditeta (16 s blagom OSA i 11 s teškom OSA). Također su u istraživanje uključili kontrolnu skupinu od sedam muškaraca izjednačenih po dobi, tjelesnoj težini i stupnju obrazovanja.

U istraživanju kognitivnih funkcija ispitanika primijenili su Cambridge Neuropsychological Test Automated Battery (CANTAB) čiji su rezultati pokazali kako su najznačajniji deficiti u OSA skupini ispitanika u odnosu na kontrolnu skupinu bili u području vizualne sposobnosti usporedbe (P < .0001), kratkotrajna vizualna memorija prepoznavanja, neverbalni obrasci, egzekutivno funkcioniranje i mogućnosti premještanja pažnje (P < .001), psihomotorno funkcioniranje i socijalna kognicija te emocionalno prepoznavanje (P < .05).