Osnovna znanja o primjeni antidepresiva u liječenju depresivnog poremećaja

Depresija je jedan od vodećih psihičkih poremećaja kao i ukupnih uzroka bolesti u svijetu, koji je moguće liječiti. Prevalencija depresije za žene iznosi 26%, a za muškarce 15%. Predstavlja teško emocionalno stanje za bolesnika i njegovu obitelj.

Depresija je jedan od vodećih psihičkih poremećaja kao i ukupnih uzroka bolesti u svijetu, koji je moguće liječiti.  Prevalencija depresije za žene iznosi 26%, a za muškarce 15%. Predstavlja teško emocionalno stanje za bolesnika i njegovu obitelj, mijenja njegov socijalni kontekst te može remetiti radnu funkcionalnost, stoga predstavlja vrlo važan javnozdravstveni problem.

Liječnici obiteljske medicine dijagnosticiraju i započinju liječenje bolesnika s lakšom i srednje teškom depresijom lijekom iz skupine antidepresiva, najčešće selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina.

Ukoliko se radi o teškoj depresiji bolesnik se upućuje psihijatru na ambulantno ili bolničko liječenje. Kod teških i rezistetnih depresija, uz prisutnu suicidalnost i/ili psihotičnost u kliničkoj slici često se koriste dualni antidepresivi, te kombinacije lijekova iz skupine antidepresiva, stabilizatora raspoloženja i antipsihotika, te anksiolitika i hipnotika, odnosno elektrosimulativna terapija.

Antidepresivi su lijekovi koji se koriste u liječenju simptoma depresivnog poremećaja.

Radi se o skupini lijekova različite kemijske strukture sa različitim mehanizmima djelovanja kojima je zajednički učinak na:

  • poboljšanje raspoloženja
  • poboljšanja voljno-nagonska funkcija
  • reguliranje psihomotorike
  • regulacija spavanja
  • regulacija apetita
  • regulacija vegetativnih funkcija
  • smanjenje tjeskobe i straha
  • uklanjanje depresivnih misaonih sadržaja

Neki pokazuju stimulativno djelovanje na psihomotoriku dok drugi imaju sedativan učinak, postoje i timoleptici- bez učinka na psihomotorniku.

Antidepresive dijelimo u sljedeće skupine po farmakološkoj klasifikaciji:

neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI), neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI), selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A i selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI), Inhibitori ponovne pohrane noradrenalina i dopamina (NDRI),  Selektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina (NRI), Agonisti 5-HT1A receptora, Noradrenergički i specifični serotoninergički antidepresivi (NaSSA) i ostali (Pojačivaći adrenergičkog sustava preko sustava drugog glasnika, Pojačivaći ponovne pohrane serotonina).

Liječenje bolesnika s depresijom zahtjeva poznavanje farmakodinamiku i farmakokinetiku antidepresiva, njihov profil nuspojava i mogućnosti kombinacija lijekova.

Odabir antidepresiva vrši se individualno za svakog bolesnika na temelju dominantnih simptoma u kliničkoj slici, zatim je moguće koristiti podatke o povoljnom djelovanju lijekova u jednog od članova obitelji ako je taj bio liječen od depresije, odnosno na temelju podataka o prethodnom bolesnikovom reagiranju na lijekove ako je on prethodno bio liječen. Također je važno voditi računa o komorbiditetu bolesnika.

Prva faza liječenja traje četiri do šest tjedana. Obično uz odabir lijeka iz prve linije za koje je poznato da su učinkoviti i sigurni uz manji profil nuspojava.  U bolesnikakoji reagiraju na antidepresiv početno se poboljšanje može uočiti nakon 2 do 3 tjedna liječenja. Važno je na početku liječenja objasniti način djelovanja lijeka i svrhu liječenja, te očekivanja što će zasigurno pomoći pacijentima pri suradljivosti koja je važan elemenat u dobivanju pozitivnog učinka terapije. Također treba razumjeti i pojasniti moguće nuspojave koje baš nisu uvijek ugodne, ali su posljedica prisustva lijeka u organizmu, te se javljaju prije početka samog terapijskog učinka antidepresiva i ne moraju biti razlog prekida terapije. Za uspjeh terapije vrlo je važno primjeniti antidepresiv u odgovarajućoj dozi dovoljno dugo vremena, no ukoliko nakon razdoblja od 4 do 6 tjedana redovitog uzimanja lijeka u odgovarajućoj terapijskoj dozi nema zadovoljavajućeg poboljšanja, treba promijeniti lijek tako da se uvede lijek druge farmakološke skupine.

Promjena jednog antidepresiva s drugim antidepresivom dolazi u obzir i kada lijek izaziva teže podnošljive nuspojave.

Ako je postignut dobar učinak, slijedi druga faza – terapija održavanja, koja treba trajati godinu dana. Cilj terapije održavanja je sprečavanja pojave nove depresivne epizode. U fazi održavanja lijek se uzima u istoj dozi kao i u akutnoj fazi liječenja. U bolesnika u kojih nije nužna profilaksa (prva depresivna epizoda, potpuno povlačenje simptoma), terapija antidepresivima se postupno ukida. U bolesnika u kojih su se depresivne epizode javljale s velikom učestalosti trebat će nastaviti s terapijom koja traje nekoliko godina ili doživotno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]