Ovisni poremećaj ličnosti

Ovisni poremećaj ličnosti (ili pasivno-ovisni poremećaj) jedan je od tipova poremećaja ličnosti, a karakterizira ga osjećaj bespomoćnosti, submisivnosti, potrebom osobe da se drugi za njega/nju brinu, nesposobnošću donošenja odluka i potrebom za stalnom podrškom.

Ovisni poremećaj ličnosti (ili pasivno-ovisni poremećaj) jedan je od tipova poremećaja ličnosti, a karakterizira ga osjećaj bespomoćnosti, submisivnosti, potrebom osobe da se drugi za njega/nju brinu, nesposobnošću donošenja odluka i potrebom za stalnom podrškom. Takve osobe postaju emocionalno ovisne o drugima, zahtjevne su, pasivne i stalno se trude ugađati drugima. Imaju izražen strah od separacije. Ova vrsta poremećaja spada među najčešće poremećaje ličnosti, a nešto je češći kod žena.

Glavne osobine su sljedeće:

  • nesposobnost donošenja odluka, čak i u uobičajenim, svakodnevnim situacijama, ako nemaju pomoć ili savjet drugih osoba,
  • izbjegavanje vlastite odgovornosti i svih zadataka u kojima je potrebno neovisno funkcioniranje ili preuzimanje odgovornosti,
  • naglašen strah od napuštanja te osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti u slučaju završetka emotivnog odnosa, uz započinjanje nove veze odmah nakon završetka prethodne,
  • pretjerana osjetljivost na kritiku,
  • izrazit strah od usamljenosti ili nemogućnost osobe da bude sama,
  • spremnost na prihvaćanje zanemarivanja i zlostavljanja od strane drugih osoba,
  • stavljanje potreba drugih ispred svojih,
  • pesimizam i nedostatak samopouzdanja, što uključuje i uvjerenje da nisu sposobni voditi brigu o sebi,
  • sklonost naivnosti i bježanju u maštu,
  • nesposobnost samostalnog započinjanja zadataka te
  • izbjegavanje suprotstavljanja ili neslaganja s drugima radi straha od gubitka podrške ili odobravanja.

Budući da takve osobe karakterizira pesimizam, pasivnost, strah od iskazivanja seksualnosti i agresije uz manjak samopouzdanja, vrlo često dugo mogu ostati u nezadovoljavajućim odnosima s partnerima koji su skloni alkoholu, zlostavljaju ih i općenito su nasilni. 

Iako točan uzrok za nastanak ovog poremećaja nije poznat, vjerojatno uključuje biološke i razvojne čimbenike. Jedna od pretpostavki jest da na razvoj ovog poremećaja utjecaj ima autoritaran ili pretjerano zaštitnički roditeljski stav.

Kao i inače u slučaju poremećaja ličnosti, ove osobe obično same ne traže pomoć. Najčešće se to dogodi kada radi vlastitog načina ponašanja i funkcioniranja imaju već brojne probleme s kojima se ne znaju nositi. Skloni su razvoju depresije ili anksioznosti, a ponekad i paničnih napada, što ih može potaknuti da potraže pomoć. Glavna metoda liječenja je psihoterapija, a cilj je pokušati ojačati osobu kako bi postala samostalnija i aktivnija, pri čemu je važno da se u odnosu na terapeuta ne razvije osjećaj ovisnosti. Medikamenti se propisuju u slučaju postojanja depresivnog ili anksioznog poremećaja, no s oprezom jer također postoji opasnost za razvoj ovisnosti o lijekovima ili njihove zlouporabe.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]