Parkinsonova bolest i psihoza

Jedna od najvećih komplikacija koje se mogu javiti kod osoba s Parkinsonovom bolešću je razvoj psihoze…

Jedna od najvećih komplikacija koje se mogu javiti kod osoba s Parkinsonovom bolešću je razvoj psihoze. To se u prvom redu odnosi na pojavu halucinacija ili sumanutih ideja. Rizični čimbenici za razvoj psihoze u sklopu Parkinsonove bolesti uključuju trajanje bolesti, prisustvo demencije, senzorna oštećenja ili insomniju, uporabu agonista dopamine ili možda ACE inhibitora ili gena transportera dopamina.

 

Pregledni radovi (među njima rad KJ Blacka iz 217. godine) navodi da premda većina osoba s Parkinsonovom bolešću nema psihotične simptome, tijekom vremena većina će u jednom trenutku razviti psihozu.

 

Prvi korak u liječenju je postavljanje dijagnoze, što uključuje isključivanje drugih uzroka psihoze – shizofrenije, poremećaja raspoloženja s psihotičnim simptomima – no osobito je važno isključiti delirij.

 

Sljedeći je korak isključivati antiparkinsonike, obično sljedećim redoslijedom: antikolinergici, amantadin, a zatim dopaminski agonisti. Neki kliničari također isključuju inhibitore monoaminooksidaze i inhibitore katehol-O-metil transferaze (COMT). Simptomi Parkinsonove bolesti često će se pojačati zbog promjena lijekova, pa će biti potrebno povećanje doze levodope. Ako nakon navedenih intervencija psihoza i dalje traje, doza levodope može se smanjiti ako je moguće, no pacijenti često već primaju minimalnu dozu za motoričku funkciju.

 

Nakon toga obično je potrebno uvođenje antipsihotika. Uvijek se uzima u obzir odnos rizika i pomoći. Od blažih simptoma, s vremenom se oni pogoršavaju tako što postaju češći, kompliciraniji, bez uvida pacijenta u to da se radi o promjeni stvarnosti. Posljedično se mogu javiti različite promjene u ponašanju s opasnim komplikacijama. U svakom slučaju navedene simptome potrebno je liječiti.

 

Neke su studije pokazale učinkovitost klozapina, dok su druge ukazale na blaže pogoršanje parkinsonizma u slučaju korištenja klozapina. Konsenzusom je zaključeno da klozapin ne pogoršava bitno motoričke simptome kod Parkinsonove bolesti. U SAD-u je nedavno odobren pimavanserin, inverzni agonist serotoninskih 2A receptora.

 

Uvođenje novijih atipičnih antipsihotika potaknulo je nadanja o boljoj toleranciji.

Risperidon u nižim dozama početno je djelovao obećavajuće, no pojavile su se teško podnošljive motoričke nuspojave. Olanzapine je pokazao određenu učinkovitost, no doveo je do pogoršanja motoričkih funkcija.

Aripiprazol je pokazao mješovite rezultate no uz pogoršanje parkinsonizma kod nekih pacijenata.

Kvetiapin se pokazao kao lijek koji se dobro tolerira, no neke studije ne pokazuju dovoljnu učinkovitost. Ipak zbog dobre podnošljivosti često je izbor u liječenju.

Neke studije govore da elektrostimulativna terapija može biti od koristi.

Rizični čimbenici za razvoj psihoze u sklopu Parkinsonove bolesti uključuju trajanje bolesti, prisustvo demencije, senzorna oštećenja ili insomniju, uporabu agonista dopamine ili možda ACE inhibitora ili gena transportera dopamina.

Pregledni radovi (među njima rad KJ Blacka iz 217. godine) navodi da premda većina osoba s Parkinsonovom bolešću nema psihotične simptome, tijekom vremena većina će u jednom trenutku razviti psihozu. 

Prvi korak u liječenju je postavljanje dijagnoze, što uključuje isključivanje drugih uzroka psihoze – shizofrenije, poremećaja raspoloženja s psihotičnim simptomima – no osobito je važno isključiti delirij.

Sljedeći je korak isključivati antiparkinsonike, obično sljedećim redoslijedom: antikolinergici, amantadin, a zatim dopaminski agonisti. Neki kliničari također isključuju inhibitore monoaminooksidaze i inhibitore katehol-O-metil transferaze (COMT). Simptomi Parkinsonove bolesti često će se pojačati zbog promjena lijekova, pa će biti potrebno povećanje doze levodope. Ako nakon navedenih intervencija psihoza i dalje traje, doza levodope može se smanjiti ako je moguće, no pacijenti često već primaju minimalnu dozu za motoričku funkciju.

Nakon toga obično je potrebno uvođenje antipsihotika. Uvijek se uzima u obzir odnos rizika i pomoći. Od blažih simptoma, s vremenom se oni pogoršavaju tako što postaju češći, kompliciraniji, bez uvida pacijenta u to da se radi o promjeni stvarnosti. Posljedično se mogu javiti različite promjene u ponašanju s opasnim komplikacijama. U svakom slučaju navedene simptome potrebno je liječiti.

Neke su studije pokazale učinkovitost klozapina, dok su druge ukazale na blaže pogoršanje parkinsonizma u slučaju korištenja klozapina. Konsenzusom je zaključeno da klozapin ne pogoršava bitno motoričke simptome kod Parkinsonove bolesti. U SAD-u je nedavno odobren pimavanserin, inverzni agonist serotoninskih 2A receptora.

Uvođenje novijih atipičnih antipsihotika potaknulo je nadanja o boljoj toleranciji.

Risperidon u nižim dozama početno je djelovao obećavajuće, no pojavile su se teško podnošljive motoričke nuspojave. Olanzapine je pokazao određenu učinkovitost, no doveo je do pogoršanja motoričkih funkcija.

Aripiprazol je pokazao mješovite rezultate no uz pogoršanje parkinsonizma kod nekih pacijenata.

Kvetiapin se pokazao kao lijek koji se dobro tolerira, no neke studije ne pokazuju dovoljnu učinkovitost. Ipak zbog dobre podnošljivosti često je izbor u liječenju.

Neke studije govore da elektrostimulativna terapija može biti od koristi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Demencija

Demencija je sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija po svojoj definiciji opisuje stanje u kojem je kognitivni deficit izražen do te mjere da osobu ometa u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerovabolest (AB) koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Jelo

Majka ima Parkinsonovu bolest, ali ima i depresiju. Ne želi jesti, kako da riješimo taj problem?

Alzheimerova bolest

Što su to neurodegenerativne bolesti?

Neurodegenerativni poremećaji su stanja u kojima dolazi do oštećenja živčanih stanica koje nazivamo neuroni. Oštećenje neurona uzrokuje probleme s načinom na koji se ljudi kreću, misle, osjećaju ili ponašaju. Predstavljaju raznoliku skupina stanja koja uključuju Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, Huntingtonovu bolest, supranuklearnu paralizu, ataksije, normotenzivni hidrocefalus i mnoge druga bolesti. Brojna istraživanja provode se kako […]

Bolesti

Tremor desne ruke, parkinson

Parkinsonova bolest

Kako živjeti s Parkinsonovom bolesti?

Parkinsonova bolest je bolest mozga koja zahvaća živčane stanice, koje proizvode dopamin, u području mozga koji se zove supstancija nigra. Dopamin je važna supstanca koja djeluje kao neurotransmiter i ima ulogu u motoričkim i nemotoričkim funkcijama. Učestalost Parkinsonove bolesti raste s godinama te se procjenjuje da se bolest kod 4 % bolesnika dijagnosticira prije 50. […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]