Pasivno-agresivni poremećaj ličnosti, 1. dio

Pasivno-agresivan način ponašanja odnosi se na način ponašanja u stresnim ili frustrirajućim situacijama, a manifestira se kroz specifičan (indirektan) način izražavanja ljutnje prema drugima.

Pasivno-agresivan način ponašanja odnosi se na način ponašanja u stresnim ili frustrirajućim situacijama, a manifestira se kroz specifičan (indirektan) način izražavanja ljutnje prema drugima. Često se ove osobe naizgled slažu sa željama drugih, no kada nešto trebaju sprovesti, počinju to odugovlačiti ili ako sprovedu određeni zadatak, učine to na način da je rezultat posve beskoristan. Stoga takvo ponašanje dovodi do brojnih problema u privatnom i poslovnom životu.

Pasivno-agresivno ponašanje uključuje odugovlačenje, zamjeranje, opstrukciju, dvosmislenost ili nejasnoću, otpor prema tuđim prijedlozima, optuživanje drugih, izbjegavanje odgovornosti kroz ispriku da se nešto zaboravilo, stalno kašnjenje i ponavljanje zaboravljanja, strah od kompeticije, strah od autoriteta i bliskosti, poticanje kaosa, namjerna neučinkovitost, izbjegavanje otvorenog izražavanja ljutnje, prigovaranje.

Kao i kod drugih poremećaja ličnosti, uzroci nastanka ovog poremećaja nisu točno poznati, ali vjerojatno se radi o kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika (npr. pretjerana kontrola od strane roditelja, zanemarivanje ili roditeljska naklonost drugom djetetu mogu dovesti do razvoja “tihog protesta” ili protestirajuće poslušnosti).

Pretpostavlja se da su kod ovog poremećaja izražene određene karakteristike:

  • povišen neuroticizam (kronično negativan afekt – anksioznost, tenzija, bojažljivost, ljutnja, iritabilnost, malodušnost, osjećaj krivnje i srama, beznađe),
  • povišena ekstravertiranost (pretjerana otvorenost uz neprimjereno otkrivanje detalja o sebi, nemogućnost osobe da bude sama, naglašeno izražavanje emocija, neodgovorno traženje uzbuđenja, pokušaji kontroliranja drugih osoba),
  • snižena otvorenost (problemi prilagodbe na osobne i društvene promjene, snižena tolerancija ili razumijevanje različitih gledišta ili stilova života),
  • snižena sklonost slaganju (izražen cinizam i paranoidno razmišljanje – nemogućnost stjecanja povjerenja u druge, sklonost svađi, manipulativnost i bezobzirnost prema bliskim osobama, što se često iskazuju nepoštivanjem društvenih konvencija, napuhanim ili veličanstvenim doživljajem sebe uz arogantno ponašanje) te
  • povišena osjetljivost (ove se osobe često ističu pretjeranim uspjesima na poslu).

Ponašanje ovih osoba u bliskim odnosima je ambivalentno. Ponekad ih je teško razumjeti jer se sami nalaze u procjepu između izražavanja neprijateljskog prkosa i pokušaja da ublaže svoje ponašanje traženjem oprosta. Upravo radi toga često su skloni svađama, zamjeranju i razdražljivosti, uz burno i eksplozivno ponašanje, dok se s druge strane često osjećaju kao žrtve. Osobe koje su s njima u bliskom odnosu obično imaju osjećaj da se stalno čeka na novu svađu, kritiziranje ili burnu reakciju. Ovakve osobe uspijevaju druge uvući u situacije u kojima je sve što učine – uvijek pogrešno.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika