Poremećaj prilagodbe

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poremećaj prilagodbe je privremeno stanje uzrokovano stresom. Povezano je sa psihološkim, a ponekad i drugim simptomima koji mogu ometati svakodnevni život…

Poremećaj prilagodbe je privremeno stanje uzrokovano stresom. Povezano je sa psihološkim, a ponekad i drugim simptomima  koji mogu ometati  svakodnevni život. To je stanje koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situaciji koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Različiti stresni događaji ili teške životne situacije mogu potaknuti razvoj ovog poremećaja, kao što su gubitak voljene osobe, kraj emocionalne veze ili braka, gubitak ili promjena posla, teška bolest (vlastita ili bliske osobe), napad ili pljačka, prometna nesreća, velika promjena u životu (stupanje u brak, dobivanje djeteta, odlazak u mirovinu) i niz drugih. Nemogućnost prilagodbe na stresni događaj može uzrokovati jedan ili više izraženih psihičkih i fizičkih simptoma. Javlja se kod djece i odraslih.

Za postavljanje dijagnoze poremećaja prilagodbe moraju biti zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • emocionalni poremećaji ili poremećaji u ponašanju javljaju se kao reakcija na stresan događaj koji se javio unazad tri mjeseca, reakcija na stresan događaj svojim intenzitetom nadilazi očekivanu reakciju, simptomi nisu isključivo posljedica reakcije žalovanja.

Simptomi

Psihičke i fizičke simptome povezane s poremećajem prilagodbe obično se javljaju tijekom ili odmah nakon iskustva stresnog događaja. Iako  poremećaj traje ne dulje od šest mjeseci, simptomi bolesti se mogu nastaviti ako se stresor ne ukloni. Neki ljudi imaju samo jedan simptom, neki višestruke.

Mentalni simptomi poremećaja prilagodbe mogu uključivati: buntovnost i impulzivnost, plačljivost, pojačanu napetost, sniženo raspoloženje, smetnje apetita, gubitak energije, nedostatak koncentracije, gubitak samopouzdanja, suicidalne misli.

Tjelesni simptomi mogu uključivati: nesanicu, mišićne trzaje ili drhtanje, umor, bolove u tijelu, lošu probavu.

Ostali simptomi koji se javljaju u sklopu ovog poremećaja su: izostajanje s posla ili iz škole, zabrinutost, učestale glavobolje, povećana konzumacija alkohola ili drugih psihoaktivnih tvari, te općenito sklonost destruktivnom ponašanju. Kod djece i adolescenata prevladavaju smetnje u ponašanju, dok su kod odraslih češće prisutne emocionalne smetnje (potištenost ili tjeskoba).

Ovaj se poremećaj može javiti kod bilo koga i u bilo kojoj dobi, no češće se javlja u situacijama prijelaza iz jednog životnog razdoblja u drugi, a to su mladost, zrela dob i starija životna dob. Ipak, navodi se da je važna životna dob u smislu da je npr. gubitak posla lakše prebroditi u mlađoj dobi jer su ujedno i veći izgledi za pronalaženje novog posla. Poremećaj prilagodbe može biti posljedica jednog stresnog događaja ili istovremene pojave više zasebnih događaja.

Kod akutnog poremećaja prilagodbe simptomi traju do šest mjeseci, a dulje trajanje smetnji se klasificira kao kroničan poremećaj prilagodbe.

Liječenje poremećaja prilagodbe:

  • ponekad zahtijeva samo kratkoročno liječenje ali ima i pacijenata koji moraju  biti tretirani tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Poremećaj prilagodbe liječi se farmakoterapijom u kombinaciji sa psihoterapijom.

Farmakoterapija: koriste se benzodiazepini (kao što lorazepam i alprazolam), nonbenzodiazepinski anksiolitik, SSRI ili SNRI (poput sertralina i venlafaksin).

Postoji nekoliko vrsta terapije koje se koriste za liječenje poremećaja prilagodbe:

  • psihoterapija (savjetovanje i suport)
  • obiteljske i grupne terapije
  • grupe podrške specifične za uzrok poremećaj prilagodbe
  • kognitivne bihevioralne terapije ili CBT (fokusira na rješavanje problema promjenom neadekvatnog način razmišljanja i ponašanja)
  • interpersonalna psihoterapija ili IPT (kratkoročni psihoterapija tretman)

Prevencija

Nema sigurnog načina za sprječavanje poremećaja prilagodbe. Međutim, učenje o antistresnim metodama i stvaranju vještina može pomoći nositi se s stresom. Postati prilagodljiviji znači biti u stanju prevladati stres. Dobro je razvijati snažnu socijalnu mrežu ljudi koja vam može biti važna podrška, živjeti zdravo, stvarati i povećavati svoje samopoštovanje.

To sve može biti korisno da se čovjek pripremi za stresne situacije, posebice ako unaprijed zna da slijede.  Također možete nazvati svog liječnika ili terapeuta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Stres

Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Migrena

Migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Stres

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Gripa

Probiotici za imunitet

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Psihoterapija

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]