Poremećaji prehrane 3. dio

Anoreksija nervoza je poremećaj prehrane kojeg tipično karakteriziraju sljedeći simptomi: uporno odbijanje održavanja tjelesne težine unutar normalnih granica, ekstremno držanje dijete koje je obično udruženo s pretjeranim vježbanjem.

Anoreksija nervoza

Anoreksija nervoza je poremećaj prehrane kojeg tipično karakteriziraju sljedeći simptomi: uporno odbijanje održavanja tjelesne težine unutar normalnih granica, ekstremno držanje dijete koje je obično udruženo s pretjeranim vježbanjem, osjećaj prekomjerne tjelesne težine usprkos iznimnom gubitku težine, pretjerana okupiranost tjelesnim izgledom i težinom, iskrivljena slika o vlastitom tijelu, izrazita mršavost i nastavljanje mršavljenja, ignoriranje problema s preniskom tjelesnom težinom. Iako su takve osobe evidentno pothranjene, one sebe doživljavaju i vide kao pretile. Sav njihov interes fokusiran je na konzumaciju hrane i kontrolu tjelesne težine. Obične se radi o ograničavanju unosa hrane (vrlo male, niskokalorijske količine određene hrane).

Ove probleme češće prepoznaju bliske osobe iz okoline nego sama osoba koja pati od poremećaja. Karakteristike ovih osoba su perfekcionizam, želja za uspostavom kontrole nad barem dijelom svog života, razmišljanje o hrani na način da su hrana i dijeta u fokusu svih aktivnosti, sniženo samopoštovanje jer osoba ne uspijeva zadovoljiti očekivanja, što je ponovo potiče na ponašanja vezana uz poremećaj prehrane i u konačnici dovodi do osjećaj srama, krivnje i prijezira prema sebi te ponovo negativno utječe na samopoštovanje. U podlozi ovog poremećaja prisutan je problem nošenja s teškim emocijama, odgovornostima i stresovima, kao i problem osobe da prihvati vlastitu zrelost, odrastanje i razvoj seksualnosti.

Postoje dva tipa anoreksije nervoze:

  • restriktivni tip koji se izgladnjuje,
  • tip koji se prejeda ili povraća (osoba sama izaziva povraćanje ili zloupotrebljava laksative, diuretike ili emetike),

Ostale moguće ozbiljne posljedice ovog poremećaja su osteopenija ili osteoporoza (smanjena gustoća kostiju), anemija, konstipacija (zatvor), oštećenje srca, suha i žućkasta koža,  slabost ili atrofija mišića, krhki nokti i kosa, rast nježne kose po čitavom tijelu (lanugo dlačice), usporeno disanje i otkucaji srca, snižen krvni tlak, sniženje tjelesne temperature, oštećenje mozga, zatajenje organa, osjećaj umora i hladnoće, letargija, neplodnost.  

U liječenju anoreksije nervoze važno je održati “normalnu” tjelesnu težinu, liječiti psihološke probleme koji se nalaze u podlozi, ukloniti ili barem smanjiti ponašanja ili misli koji dovode do smanjenog unosa hrane kako bi se spriječila ponovna pojava simptoma.

Ponekad je potrebno uvođenje medikamentozne terapije (antidepresivi, antipsihotici ili stabilizatori raspoloženja), no njihov je učinak ograničen (djelovanje na simptome anksioznosti i poremećenog raspoloženja).  

Općenito se može reći da je najbolji multidisciplinarni pristup, a plan liječenja treba prilagoditi osobi. Uključuje individualnu, grupnu i obiteljsku psihoterapiju uz eventualnu medikamentoznu terapiju. Dobro bi bilo uključiti i nutricionista. Što dulje ovo stanje traje, teže je utjecati na njega. U težim slučajevima ako je došlo do pothranjenosti, tjelesnih oštećenja i komplikacija potrebna je hospitalizacija. a mogući su i krajnje fatalni (letalni) ishodi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]