Poremećaji prehrane 3. dio

Anoreksija nervoza je poremećaj prehrane kojeg tipično karakteriziraju sljedeći simptomi: uporno odbijanje održavanja tjelesne težine unutar normalnih granica, ekstremno držanje dijete koje je obično udruženo s pretjeranim vježbanjem.

Anoreksija nervoza

Anoreksija nervoza je poremećaj prehrane kojeg tipično karakteriziraju sljedeći simptomi: uporno odbijanje održavanja tjelesne težine unutar normalnih granica, ekstremno držanje dijete koje je obično udruženo s pretjeranim vježbanjem, osjećaj prekomjerne tjelesne težine usprkos iznimnom gubitku težine, pretjerana okupiranost tjelesnim izgledom i težinom, iskrivljena slika o vlastitom tijelu, izrazita mršavost i nastavljanje mršavljenja, ignoriranje problema s preniskom tjelesnom težinom. Iako su takve osobe evidentno pothranjene, one sebe doživljavaju i vide kao pretile. Sav njihov interes fokusiran je na konzumaciju hrane i kontrolu tjelesne težine. Obične se radi o ograničavanju unosa hrane (vrlo male, niskokalorijske količine određene hrane).

Ove probleme češće prepoznaju bliske osobe iz okoline nego sama osoba koja pati od poremećaja. Karakteristike ovih osoba su perfekcionizam, želja za uspostavom kontrole nad barem dijelom svog života, razmišljanje o hrani na način da su hrana i dijeta u fokusu svih aktivnosti, sniženo samopoštovanje jer osoba ne uspijeva zadovoljiti očekivanja, što je ponovo potiče na ponašanja vezana uz poremećaj prehrane i u konačnici dovodi do osjećaj srama, krivnje i prijezira prema sebi te ponovo negativno utječe na samopoštovanje. U podlozi ovog poremećaja prisutan je problem nošenja s teškim emocijama, odgovornostima i stresovima, kao i problem osobe da prihvati vlastitu zrelost, odrastanje i razvoj seksualnosti.

Postoje dva tipa anoreksije nervoze:

  • restriktivni tip koji se izgladnjuje,
  • tip koji se prejeda ili povraća (osoba sama izaziva povraćanje ili zloupotrebljava laksative, diuretike ili emetike),

Ostale moguće ozbiljne posljedice ovog poremećaja su osteopenija ili osteoporoza (smanjena gustoća kostiju), anemija, konstipacija (zatvor), oštećenje srca, suha i žućkasta koža,  slabost ili atrofija mišića, krhki nokti i kosa, rast nježne kose po čitavom tijelu (lanugo dlačice), usporeno disanje i otkucaji srca, snižen krvni tlak, sniženje tjelesne temperature, oštećenje mozga, zatajenje organa, osjećaj umora i hladnoće, letargija, neplodnost.  

U liječenju anoreksije nervoze važno je održati “normalnu” tjelesnu težinu, liječiti psihološke probleme koji se nalaze u podlozi, ukloniti ili barem smanjiti ponašanja ili misli koji dovode do smanjenog unosa hrane kako bi se spriječila ponovna pojava simptoma.

Ponekad je potrebno uvođenje medikamentozne terapije (antidepresivi, antipsihotici ili stabilizatori raspoloženja), no njihov je učinak ograničen (djelovanje na simptome anksioznosti i poremećenog raspoloženja).  

Općenito se može reći da je najbolji multidisciplinarni pristup, a plan liječenja treba prilagoditi osobi. Uključuje individualnu, grupnu i obiteljsku psihoterapiju uz eventualnu medikamentoznu terapiju. Dobro bi bilo uključiti i nutricionista. Što dulje ovo stanje traje, teže je utjecati na njega. U težim slučajevima ako je došlo do pothranjenosti, tjelesnih oštećenja i komplikacija potrebna je hospitalizacija. a mogući su i krajnje fatalni (letalni) ishodi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dimetinden

Ubodi insekata: prevencija, tretman i ublažavanje svrbeža

Tijekom ljeta ubodi insekata su česta pojava i mogu na koži ostaviti različite vidljive znakove i posljedice. Ubodi koji nastaju mogu biti u obliku malenih crvenih točkica na koži ili laganog uzdignuća i crvenila kože do jakih sistemskih alergijskih reakcija koje mogu biti i smrtonosnog ishoda. Time se i reakcija na ubode dijeli na lokalnu […]

EKG

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Ergometrija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Granični poremećaj u obitelji – molim savjet

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]