Poremećaji spavanja – 4. dio

Posebnu skupinu među poremećajima spavanja čine poremećaji vezani uz disanje u koje između ostalog spada i apneja koja obično dovodi do povećane potrebe za snom, no ponekad i do nesanice.

Kod apneje u spavanju dolazi do prestanka protoka zraka u ustima ili nosu, a može potrajati oko 10 sekundi ili dulje. Kod patološke apneje prosječno se javi oko pet takvih epizoda tijekom noći, no taj broj može biti i puno veći (do nekoliko stotina). Radi prestanka disanja, nakon svake takve epizode osoba se budi. Komplikacije ovog poremećaja mogu biti različite, a u najtežim slučajevima može doći i do smrtnog ishoda.
Najčešće se javlja kod muškaraca srednje ili starije dobi (odnosno kod 4% muškaraca i 2% žena). Osobe svoje napade spavanja tijekom dana ponekad primjećuju, no njihovi partneri opisuju da tijekom noći te osobe vrlo glasno hrču, ponekad grčevito pokušavaju disati ili budu zadihani. Ako nisu svjesni toga što se događa tijekom noći, ujutro primjećuju da se bude suhih usta, uz glavobolju i osjećaj mamurluka. Često su danju pospani, imaju probleme pamćenja i koncentracije uz promjene raspoloženja.

Apneja može biti opstruktivna i centralna. Kod opstruktivne apneje radi suženja grla otežan je ili onemogućen protok zraka kroz dišne putove. Kada se koncentracija kisika u mozgu smanji, to je signal koji dovodi do buđenja. Centralna apneja je znatno rjeđa, a javlja se kod određenih srčanih ili neuroloških poremećaja kada mozak ne odašilje signal za disanje.

Može se liječiti pomoću fizikalne ili mehaničke terapije te kirurškim metodama. Kod pretilih ljudi važno je smanjenje tjelesne težine, izbjegavanje konzumacije alkohola i sedativnih medikamenata. Ponekad pomaže podignuto uzglavlje i spavanje na povišenom.   
U skupinu poremećaja koju nazivamo parasomnije spadaju noćne more, noćni strahovi i mjesečarenje.

Kod noćnih mora javljaju se ponavljajući uznemirujući snovi koji bude osobu. Sadržaj noćnih mora može biti različit, od neke prijeteće opasnosti do različitih situacija koje izazivaju nelagodu, no najčešće se ne radi o stvarnim događajima. I nakon buđenja još je dulje vremena prisutan osjećaj straha, pa osoba često izbjegava ponovno zaspati. Noćne se more obično počnu pojavljivati između treće i šeste godine, no mogu se javiti i kod odraslih. Iako veliki broj djece u početku ima noćne more, kod većine se one spontano izgube. 

Noćni strahovi su karakterizirani iznenadnim buđenjem u prvoj trećini noći kojeje praćeno plačem ili vrištanjem i intenzivnim strahom. Ponekad se osoba može probuditi i bude dezorijentirana, no najčešće ponovo zaspi, a sljedećeg se dana više ne sjeća te epizode. Obično se noćni strahovi javljaju kod djece između četvrte i dvanaeste godine i vrlo se često izgube tijekom adolescencije.

Mjesečarenje ili somnambulizam se sastoji od slijeda kompleksnog ponašanja i također se javlja u prvoj trećini noći. Osoba pri tome može ustati iz kreveta, komunicirati, obući se, jesti, izaći iz prostorije, voziti, itd. Za vrijeme takve epizode osoba gotovo da ne odgovara na podražaje, ponekad se probudi i bude neko vrijeme smetena, no češće ponovo zaspi i kasnije se gotovo ničega ne sjeća. Ovaj poremećaj obično započinje između četvrte i osme godine, češći je kod dječaka i u nekim obiteljima.

Premda se poremećaji spavanja mogu javiti u bilo kojoj dobi, općenito su češći kod djece i spontano prolaze nakon adolescencije. Nesanica se češće javlja kod odraslih, dok su narkolepsija i hipersomnija najzastupljenije u adolescenciji. I kod zdrave djece mogu se povremeno javiti smetnje spavanja, no ako su takvog intenziteta da otežavaju svakodnevno funkcioniranje, govorimo o poremećaju.
Pristup liječenju ovih poremećaja je individualan. Važno je isključiti postojanje drugih tjelesnih ili psihičkih poremećaja, kao i eventualnu konzumaciju psihoaktivnih tvari. Kod djece uzrok smetnji ponekad mogu biti separacijski problemi, što se rješava psihoterapijom. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Apneja

Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio

Dijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA). U cilju […]

Apneja

Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 1. dio

Apneja je prekid disanja u trajanju dulje od 10 sekundi. Hipopneja je smanjeno strujanje zraka u dišnom sustavu dulje od 10 sekundi. Oba poremećaja su povezana s poremećajem spavanja, hipoksijom, hemodinamskim promjenama i aktivacijom simpatičkog živčanog sustava. Sindrom opstruktivne apneje u spavanju (OSAS) nastaje kao posljedica kolapsa ždrijela tijekom spavanja što uzrokuje opstrukciju gornjih dišnih […]

Apneja

Apneja – CPAP uređaj

Apneja

Dnevna pospanost kod opstruktivne apneje u spavanju

Autori Zee, Strohl i Strollo navode kako je apneja u spavanju učestala u svojoj pojavnosti, dobi češća je kod muškaraca (u dobi između 50 i 70 godina zastupljena je kod 17% muškaraca i 9% žena). Oko 425 miliona ljudi u dobi između 30 i 69 godina diljem svijeta pate od umjerene do teške opstruktivne apneje […]

Disanje

Miastenia gravis

Miastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću  mišića.  Relativno  je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na  100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis  imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]

Bol

Bol na hladnoću

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]