Primjena fototerapije u psihijatriji

Već duže vrijeme poznato je da ljudski organizam svjetlosnu energiju elektromagnetskih valova pretvara u elektrokemijsku energiju staničnih procesa koja u konačnici dovodi do niza biokemijskih reakcija u našem tijelu…

Već duže vrijeme poznato je da ljudski organizam svjetlosnu energiju elektromagnetskih valova pretvara u elektrokemijsku energiju staničnih procesa koja u konačnici dovodi do niza biokemijskih reakcija u našem tijelu.

Još prije više od stotinu godina danski liječnik Niels Ryberg Finsen započeo je suvremenu terapiju svjetlom, i za uspješno liječenje tuberkuloznih promjena na koži dobio Nobelovu nagradu 1903. godine.

Danas se u fototerapiji koriste sofisticirani uređaji – lampe, koje emitiraju vidljiv dio elektromagnetskog spektra slično sunčevom svjetlu, i dio infracrvenog spektra. Karakteristično je da ne emitiraju ultravioletno zračenje, dakle ne može se potamniti kao u solariju niti zadobiti štetne opekline.

Primjena fototerapije u psihijatriji započela je prije nekoliko desetljeća u Skandinavskim zemljama, u liječenju Sezonskog afektivnog poremećaja. Sezonski afektivni poremećaj (SAP) oblik je depresivnog poremećaja koji se javlja u predisponiranih osoba u zimskim mjesecima, kada je skraćeno izlaganje dnevnom svjetlu. Karakteritično je dugotrajno depresivno raspoloženje, psihomotorna usporenost, hipersomnija (pojačano spavanje) i pojačan apetit. U pravilu, depresija se povlači s dolaskom mjeseci u kojima dani postaju duži a noći kraće.

U regulaciji ritma budnosti i spavanja važnu ulogu igra hormon melatonin, kojeg luči epifiza ili pinealna žlijezda. Naime, kada mrežnica dobije podražaj svjetlom, signali putuju živcima do epifize koja ne luči melatonin. No kada podražaji po noći prestanu, započinje proizvodnja melatonina koji regulira spavanje. Kod predisponiranih ljudi javlja se pretjerana reakcija na smanjenu količinu dnevnog svjetla u zimskim mjesecima, i dolazi do pojave SAP-a. Zajedno s poremećanom ravnotežom u lučenju melatonina dolazi i do neravtnoeže u proizvodnji neuroprijenosnika serotonina, budući da se oboje sintetiziraju u kemijski zajedničkom „serotoninskom“ putu. Poznato je da disbalans u lučenju serotonina dovodi do depresije.

Uz liječenje antidepresivima, primjenjuje se i psihoterapija te fototerapija.

Ciklus fototerapije traje u kontinuitetu 10 dana po 15 do 20 minuta, uz primjenu svjetla iz lampe u prijepodnevnim satima. Svjetlo koje se emitira je polarizirano i polikromatsko. Primjenjuje se jačina svjetla 10000 Luxa, koja odgovara svjetlu jednog vedrog ali ne sunčanog dana. Aplicira se u predjelu čela, iznad korijena nosa. Nuspojave su vrlo rijetke i blage, u obliku suhoće očiju (pacijent zato tijekom aplikacije žmiri) ili glavobolje. Već nakon nekoliko dolazaka zamjećuje se vedrije raspoloženje, redukcija dnevne pospanosti i kvalitetniji noćni san. U slučaju potrebe ciklus se može ponoviti.

Danas se fototerapija primjenjuje i kod Velike depresivne epizode, a ne samo kod SAP-a, gdje također pokazuje vrlo dobre rezultate u liječenju. Kontraindikacije uključuju nošenje kontaktnih leća (koje se moraju onda ukloniti iz očiju), te Emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti zbog opasnosti od razvijanja nemira i razdražljivosti. Također se treba pažljivo aplicirati kod bolesnika s Bipolarnim afektivnim poremećajem radi mogućeg nastanka hipomane epizode.

S obzirom da je fototerapija učinkovita, sigurna i neinvazivna metoda s malo nuspojava, sve više se primjenjuje u psihijatriji kod liječenja depresivnih poremećaja, posebno u starijih bolesnika koji su skloniji razviti više nuspojava na primjenu psihofarmaka.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Anksioznost

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Bipolaran poremećaj

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]