Primjena fototerapije u psihijatriji

Već duže vrijeme poznato je da ljudski organizam svjetlosnu energiju elektromagnetskih valova pretvara u elektrokemijsku energiju staničnih procesa koja u konačnici dovodi do niza biokemijskih reakcija u našem tijelu…

Već duže vrijeme poznato je da ljudski organizam svjetlosnu energiju elektromagnetskih valova pretvara u elektrokemijsku energiju staničnih procesa koja u konačnici dovodi do niza biokemijskih reakcija u našem tijelu.

Još prije više od stotinu godina danski liječnik Niels Ryberg Finsen započeo je suvremenu terapiju svjetlom, i za uspješno liječenje tuberkuloznih promjena na koži dobio Nobelovu nagradu 1903. godine.

Danas se u fototerapiji koriste sofisticirani uređaji – lampe, koje emitiraju vidljiv dio elektromagnetskog spektra slično sunčevom svjetlu, i dio infracrvenog spektra. Karakteristično je da ne emitiraju ultravioletno zračenje, dakle ne može se potamniti kao u solariju niti zadobiti štetne opekline.

Primjena fototerapije u psihijatriji započela je prije nekoliko desetljeća u Skandinavskim zemljama, u liječenju Sezonskog afektivnog poremećaja. Sezonski afektivni poremećaj (SAP) oblik je depresivnog poremećaja koji se javlja u predisponiranih osoba u zimskim mjesecima, kada je skraćeno izlaganje dnevnom svjetlu. Karakteritično je dugotrajno depresivno raspoloženje, psihomotorna usporenost, hipersomnija (pojačano spavanje) i pojačan apetit. U pravilu, depresija se povlači s dolaskom mjeseci u kojima dani postaju duži a noći kraće.

U regulaciji ritma budnosti i spavanja važnu ulogu igra hormon melatonin, kojeg luči epifiza ili pinealna žlijezda. Naime, kada mrežnica dobije podražaj svjetlom, signali putuju živcima do epifize koja ne luči melatonin. No kada podražaji po noći prestanu, započinje proizvodnja melatonina koji regulira spavanje. Kod predisponiranih ljudi javlja se pretjerana reakcija na smanjenu količinu dnevnog svjetla u zimskim mjesecima, i dolazi do pojave SAP-a. Zajedno s poremećanom ravnotežom u lučenju melatonina dolazi i do neravtnoeže u proizvodnji neuroprijenosnika serotonina, budući da se oboje sintetiziraju u kemijski zajedničkom „serotoninskom“ putu. Poznato je da disbalans u lučenju serotonina dovodi do depresije.

Uz liječenje antidepresivima, primjenjuje se i psihoterapija te fototerapija.

Ciklus fototerapije traje u kontinuitetu 10 dana po 15 do 20 minuta, uz primjenu svjetla iz lampe u prijepodnevnim satima. Svjetlo koje se emitira je polarizirano i polikromatsko. Primjenjuje se jačina svjetla 10000 Luxa, koja odgovara svjetlu jednog vedrog ali ne sunčanog dana. Aplicira se u predjelu čela, iznad korijena nosa. Nuspojave su vrlo rijetke i blage, u obliku suhoće očiju (pacijent zato tijekom aplikacije žmiri) ili glavobolje. Već nakon nekoliko dolazaka zamjećuje se vedrije raspoloženje, redukcija dnevne pospanosti i kvalitetniji noćni san. U slučaju potrebe ciklus se može ponoviti.

Danas se fototerapija primjenjuje i kod Velike depresivne epizode, a ne samo kod SAP-a, gdje također pokazuje vrlo dobre rezultate u liječenju. Kontraindikacije uključuju nošenje kontaktnih leća (koje se moraju onda ukloniti iz očiju), te Emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti zbog opasnosti od razvijanja nemira i razdražljivosti. Također se treba pažljivo aplicirati kod bolesnika s Bipolarnim afektivnim poremećajem radi mogućeg nastanka hipomane epizode.

S obzirom da je fototerapija učinkovita, sigurna i neinvazivna metoda s malo nuspojava, sve više se primjenjuje u psihijatriji kod liječenja depresivnih poremećaja, posebno u starijih bolesnika koji su skloniji razviti više nuspojava na primjenu psihofarmaka.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Anksioznost

Želudac i ostali simptomi – je li uzrok tome anksioznost?

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]