Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Osim depresivnog i anksioznog poremećaja, jedna od mogućih posljedica infarkta miokarda jest i razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja. Ranije se posttraumatski stresni poremećaj uglavnom povezivao s izlaganjem.

Osim depresivnog i anksioznog poremećaja, jedna od mogućih posljedica infarkta miokarda jest i razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja. Ranije se posttraumatski stresni poremećaj uglavnom povezivao s izlaganjem ratnim događajima ili prirodnim katastrofama, no kako infarkt miokarda ima karakteristike traumatskog događaja, smatra se da i životno ugrožavajuće medicinsko stanje (kao što su neke tjelesne bolesti), može dovesti do njegovog razvoja. Istraživanja su pokazala da je velik broj ispitanika osim potpuno razvijenog posttraumatskog stresnog poremećaja imao i supkliničke razine ovog poremećaja. Dakle, kako su ranija istraživanja ukazivala na važnost praćenja kardijalnih bolesnika radi razvoja anksioznog i depresivnog poremećaja, novija istraživanja upućuju također na rizik pojave posttraumatskog stresnog poremećaja.

Raste broj dokaza koji ukazuju na prisutnost psihičkih poremećaja kao posljedice kardijalnih bolesti, kao i o tome koliko su oni nedovoljno prepoznati i liječeni. Istovremeno raste svijest o posljedičnim komplikacijama i nepovoljnom kliničkom ishodu. Iako su novouvedene tehnike i inovacije u kliničkoj kardiologiji povećale stopu preživljavanja i izliječenja, vidjelo se da važan čimbenik u ovom procesu još uvijek predstavlja psihološki profil bolesnika. Dapače, pretpostavlja se da psihološki čimbenici predstavljaju važan rizični čimbenik, neovisno o svim dokazanim klasičnim biološkim čimbenicima. U tom smislu se pretpostavlja da bi prepoznavanje ove skupine visoko rizičnih bolesnika omogućilo primjenu potrebnih psiholoških intervencija i uključivanje bolesnika u dodatne potrebne psihosocijalne i bihevioralne intervencije. Na primjer, Američko udruženje kardiologa preporučilo je standardno skriniranje bolesnika na depresiju. Mišljenje je mnogih istraživača da liječenje depresije važno radi brojnih razloga, uključujući kvalitetu života, suradljivost bolesnika i njegovo blagostanje – a to je moguće primijeniti i na druge psihičke poremećaje. Stoga se sve razmišlja o potrebi uključivanja metoda ranog psihološkog prepoznavanja emocionalnog distresa i mogućih rizika ili pojave psihičkih poremećaja te njihovo liječenje kod kardijalnih bolesnika.
 .
Osim crta ličnosti, kod bolesnika s koronarnom bolesti, proučavani su stilovi sučeljavanja i obrambeni mehanizmi koje bolesnici koriste u nošenju s infarktom miokarda. Kao važan obrambeni mehanizam pokazao se mehanizam poricanja, odnosno vidjelo se da njegovo korištenje može dovesti do poboljšanog oporavka nakon infarkta. Prema nekim studijama poricanje upozoravajućih znakova prije napada i zanemarivanje fizičkih simptoma u naprezanju može dovesti do lošijeg ishoda.

Prema nekim istraživanjima bolesnici s infarktom miokarda kako bi izbjegli podsjetnike na infarkt miokarda, mogu razviti maladaptivne stilove sučeljavanja što se manifestira tako da ne uzimaju preporučenu terapiju ili da ne potraže pomoć ako im se pojave rani znakovi ponovnog infarkta. Osobe koje su bile bolje adaptirane osobe pribjegavale su stilovima sučeljavanja orijentiranim na problem (osobito kod dugotrajne prilagodbe), dok se pokazalo da je stil sučeljavanja orijentiran na emocije možda bio primjereniji u situacijama opasnim po život, na primjer u akutnoj fazi infarkta.

S druge strane, neki autori smatraju da je kod osoba predisponiranih za kronični stres u podlozi prisutna jedna opća crta ličnosti. To bi značilo da ovaj čimbenik može predstavljati čimbenik jedne opće psihološke vulnerabilnosti, odnosno da crte depresije, anksioznosti i ljutnje predstavljaju indikatore za razvoj infarkta miokarda.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arbutin

Postupalne hiperpigmentacije – razlike u etiologiji i liječenju kod različitih fototipova kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postupalne pigmentacije na koži vrlo su česta pojava i kao takve česti razlog odlaska dermatologu. U svom nastajanju uvijek im prethodi nešto što je potaknulo upalu u koži, a posljedica je promjena boje kože. Iako mogu nastati u svim životnim razdobljima učestalije nastaju u adolescenciji, kasnije tijekom života i češće u žena. Koža može upalno […]

Lijekovi

Glavni mehanizmi hiperpigmentacije uzrokovane lijekovima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Primjenom određenog lijeka u svrhu liječenja određene bolesti uvijek se nastoji izbjeći ili smanjiti sve moguće nuspojave. Jedna od mogućih nuspojava na koži je nastajanje hiperpigmentacija koje mogu nastati difuzno na cijelom tijelu ili ograničeno samo na pojedinim dijelovima tijela. Da bi do toga došlo primijenjeni lijek mora biti osjetljiv na svjetlost i sunce i […]

Krvni tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Bolovi

Probadajući bolovi s desne strane – što da radim?

Prostata

Biljni preparati za zdravlje prostate

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Posljednjih godina smo preplavljeni reklamama za razne medikamentozne proizvode koji općenito poboljšavaju zdravlje prostate i u svakom smislu djeluju blagotvorno na donji mokraćni sustav. Takvim informacijama, zapravo reklamama, pretrpani smo preko javnih medija (televizija, radio, novine itd.), a osobito putem društvenih mreža. Na društvenim mrežama se fizički pojavljuju, svojevoljno ili protiv svoje volje, i razni […]

Stolica

Stolica i krv – molim Vaše mišljenje

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]