Psihosomatski poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Pacijenti sa psihosomatskim poremećajima, koje psihijatri danas po psihijatrijskim klasifikacijama kao što su DSM IV i MKB-10 nazivaju somatoformnim poremećajima, dolaze najčešće liječniku žaleći se na brojne simptome koje je teško povezati s bilo kojim poznatim procesom ili bolesti.

Pacijenti sa psihosomatskim poremećajima, koje psihijatri danas po psihijatrijskim klasifikacijama kao što su DSM IV  i MKB-10 nazivaju somatoformnim poremećajima, dolaze najčešće liječniku žaleći se na brojne simptome koje je teško povezati s bilo kojim poznatim procesom ili bolesti. Dok navode svoje simptome, jedino je jasno da ne rijetko povezani ili potaknuti socijalnim ili psihološkim krizama i stresovima. Stoga ovakav proces razvijanja tjelesnih simptoma koji su ekspresija emocionalnih i mentalnih stanja nazivamo somatizacije.

Tipovi psihosomatskih poremećaja

U psihosomatske poremećaje po DSM klasifikaciji, koju najčešće rabe istraživači,  svrstavamo: somatizacijski poremećaj, konverzivni poremećaj (u starim klasifikacijama poznat kao histerija), hipohondrija i kronični bolni sindrom.Često se simptomi preklapaju pa je teško govoriti o jednoznačnoj dijagnozi.

Somatizacijski poremećaj

Pacijenti s ovim poremećajem najčešće se javljaju liječniku iznoseći brojne fizičke patnje a da se ne može ući u trag u uzroku takvog stanja. Ako i postoje neki fizički uzroci boli, rijetko su dovoljno jasni da bi odgovarali težini simptoma koje bolesnik opisuje. Ovi pacijenti provedu godine idući od doktora do doktora a da ne dobiju dijagnozu. Kako im se često u takvim slučajevima prepisuje dosta lijekova nerijetko znaju razviti poremećaje ovisnosti.

Somatizacijski poremećaji najčešće započinju u doba puberteta odnosno adolescencije, rjeđe u tridesetim godinama i češće se javljaju u žena.

Simptomi su: gastrointestinalne tegobe, bolovi u prsnom košu, glavobolje, problemi s disanjem, problemi s mokraćnim sustavom te osjećaj slabosti. Kod žena se javljaju neredoviti i /ili bolni menstrualni ciklusi, česta povraćanja tijekom trudnoće.

Ne rijetko somatizacijski poremećaji uključuju depresivne simptome: nesanice, slab apetit, nedostatak interesa.

Konverzivni poremećaj

Iako se ovaj poremećaj može javiti u oba spola, češći je u žena. Radi se o poremećaju koji uključuje gubitak ili zamjenu pojedinih funkcija organa ili dijelova tijela koji na izgled ima fizički uzrok, no uzrokovan je zapravo psihičkim čimbenicima. Najčešći simptomi su: amnezija, sljepilo, djelomična ili totalna paraliza, epilepsiji nalik napadi, lažna trudnoća, nemogućnost govora ili gutanja. Ono što se može činiti čudnim jest činjenica da pacijenti koji pate od konverzivnog poremećaja ne rijetko zadržavaju prisebnost nazvanu la belle indiferance (prekrasna nezainteresiranost) unatoč dramatičnim simptomima.

Konverzivni poremećaji često prate depresiju ili neke tipove poremećaja ličnosti, kao što su ovisni ili histrionski tip. Neki istraživači smatraju da se ovaj poremećaj analogija posttraumatskom stresnom poremećaju, koji je kod žena često posljedica silovanja, incesta ili nasilja u obitelji.

Hipohondrija

Pacijenti s ovim poremećajem okupirani su idejom da unatoč liječničkim razuvjeravanjima boluju od neke opasne i ozbiljne bolesti. Također se žale na brojne simptome koji su često potaknuti nekim emocionalnim stresom. Ponekad se javlja prolazno, kao dio reakcije žalovanja.

Uglavnom uključuje simptome poput ostalih psihosomatskih bolesti: nesanicu, gubitak apetita, gubitak libida. Također imaju simptome anksioznih poremećaja ili poremećaja ovisnosti.

Kronični bolni sindrom

Može biti rezultat rezultat ozljede kralješnice ili raka, no karakterizira ga bol koja je inkopatibilna s fizičkim supstratom. Bol je teža i dugotrajnija nego je uobičajeno kod takvih stanja. Kronični bolni sindrom uključuje bol u bilo kojem dijelu tijela koja traje barem šest mjeseci.

Ovaj sindrom često ljudima stvara funkcionalne probleme: postaju ljuti, osjećaju nemoć, demoralizirani su, osamljeni, otuđeni od obitelji i prijatelja i ovise o lijekovima protiv bolova. Kod polovine ovih pacijenata, prvi simpotomi uslijede nakon specifične fizičke traume.

Iako kronični bolni sindrom može započeti u bilo kojoj dobi, najčešće ipak započinje u srednjoj životnoj dobi. Dva puta je češći u žena, i učestao u ljudi kolji su fizički ili seksualno zlostavljani u dječjoj dobi.

Uzroci i liječenje psihosomatskih poremećaja

Postoje različita stajališta s kojih se mogu proučavati i interpretirati ovi poremećaji. U nekim slučajevima može se raditi o simptomima nekih drugih psihijatrijskih poremećaja kao što su depresija, panični poremećaji, drugi anksiozni poremećaji, poremećaji ličnosti. U drugim slučajevima, može ih se interpretirati kao simboličku ekspresiju u čijoj je podlozi neki emocionalni konflikt. Istraživanja su pokazala da je percepcija boli različita kod pojedinih ljudi te da je povezana s nekim razlikama koje postoje u pojedinačnom središnjem živčanom sustavu, odnosno senzornim putovima mozga. Moguće je i da somatizacije budu nenormalno ponašanje naučeno u djetinjstvu i stoga mogu biti potaknute nekim događajima i odnosima s ljudima tijekom života. Neki ljudi nauče unutar obitelji da biti bolestan znači dobiti pažnju i na izvjestan način kontrolirati druge članove obitelji. Kroz ovakve situacije, naučeno, nesvjesno ponašanja je da je biti fizički bolestan zapravo jedini način privlačenja pažnje i u isto vrijeme oslobađanjaodgovornosti.

Liječnici opće prakse mogu posumnjati da se radi o ovom poremećaju kada je pred njima bolesnik koji je bio kod nebrojeno liječnika prije dolaska k njima. Za procjenu je potrebno dobro slušanje i strpljenje kako bi se diferencijalno dijagnostički isključili neki drugi poremećaji.

Psihosomatski poremećaji liječen se psihofarmakoterapijski i psihoterapijski.

Uobičajeno, kod hipohondrije preporuča se psihoterapijski tretman, najčešće KBT, a u obzir dolazi i interpersonalna psihoterapija.

Kod somatizacijskog poremećaja i konverzivnog poremećaja uz psihoterapiju nerijetko je potrebno uvođenje antidepresiva kao što su sertralin, fluoksetin, paroksetin, fluvoksamin, escitalopram.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Upala posteljice

Upale posteljice – vilitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upale posteljice (vilitis) obično nastaju putem krvi (hematogeno), širenjem uzročnika iz krvi majke u tkivo posteljice. Upalna reakcija se nalazi u tkivu posteljičnih resica. Makroskopski kada se posteljica pogleda, ona izgleda uredno. Zbog tih događanja posteljica može biti nešto lakša ili nešto teža za gestacijsku dob. No, kada se uzorak tkiva posteljice stavi pod mikroskop, […]

Koža

Može li jak imunitet poboljšati zdravlje kože?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža je naš najveći organ koji ima mnogobrojne funkcije. Ona nije neki pokrivač koji nas štiti od vanjskog svijeta i njegovog utjecaja već ima ulogu i kao veliki imunološki organ. Kako bi koža bila zdrava i lijepa potrebno je o njoj brinuti tijekom cijele godine, no ako smo stalno u stresu, loše se i neredovito […]

Vitamin B5

Dekspantenol: tajna brze regeneracije kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dekspantenol je provitamin vitamina B5 koji se nanesen na kožu pretvara u Vitamin B5 odnosno pantotensku kiselinu koja ulazi u sastav koenzima A i time utječe na obnovu epidermisa i stvaranje kolagenih vlakana. Kao lokalni pripravak na koži čini ju zdravu i lijepu bez površinskih oštećenja. Iako su do sada smišljeni mnogobrojni dermokozmetički pripravci koji […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Lijekovi

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]