Psihoterapija, metoda liječenja – 1. dio

Definicija psihoterapije kaže da je to metoda liječenja emocionalnih teškoća psihološkim putem. Članak Roberta Berezina navodi nas da o mehanizmima djelovanja psihoterapije pogledamo iz jednog malo drugačijeg kuta.

Definicija psihoterapije kaže da je to metoda liječenja emocionalnih teškoća psihološkim putem. Članak Roberta Berezina navodi nas da o mehanizmima djelovanja psihoterapije pogledamo iz jednog malo drugačijeg kuta.
Mnogi pacijenti i kada se sami jave sa željom da se uključe u psihoterapijsko liječenje, a još češće kada dođu na prvi pregled zbog psiholoških tegoba koje ih muče, uz to vrlo često navode kako bi radije izbjegli “liječenje lijekovima” zbog straha od različitih neželjenih posljedica, ipak s određenom neizvjesnošću postavljaju pitanja: “što je to psihoterapija zapravo, kako funkcionira, da li je to samo razgovor, kako taj proces izgleda, što mogu očekivati od takvih razgovora, kako će me oni promijeniti, hoću li postati drugačija osoba, što sve tijekom tog procesa mogu otkriti o sebi…”, itd.

Robert Berezin u svom članku (“Psychotherapy Is ‘The’ Biological Treatment; Medscape; 2018) opisuje da nas neuroznanost uči da ne samo da je psihoterapija čisto biologijska, već da je i jedina biologijska metoda liječenja. Ona je orijentirana na naš mozak i djeluje na njega onim načinima kako se on zapravo razvija, sazrijeva i funkcionira. Psihoterapija slijedi principe evolucijske adaptacije i sukladna je genetici. Isto tako, ona specifično liječi probleme prilagodbe mozga upravo na one načine kako su se oni prvotno i razvili. Psihoterapija deaktivira maladaptivne moždane mape potičući razvoj novih i konstruktivnih puteva.

Berezin pojašnjava da su moždane operacije čisto biologijske. Mozak mapira naša iskustva i sjećanja povezivanjem bilijuna neuroloških konekcija stvarajuće time veće krugove koji su prisutni u čitavom korteksu. Ovo generira kompleksne simboličke neuralne mape koje poprimaju formu slika u našoj svijesti što predstavlja najvišu razinu simboličke forme. Dok se prilagođavamo našem okruženju, mozak oslikava naše emocionalno iskustvo kroz kortikalnu memoriju. Ovaj proces započinje vrlo rano u životu. Ako se beba iznenadi glasnim zvukom, reagirati će mahanjem ruku i nogu, pojača se lučenje adrenalina i beba se rasplače. Ovim putem mapira se odgovor borbe ili bijega u njenom korteksu, uz djelovanje serotonina i kortizola. Dijete se oporavlja i umiruje uz pomoć majčine brige. Njezin senzibilni odgovor ponovno uspostavlja i održava smireno stanje. Ova trajna formacijska iskustva života mapiraju se u sjećanje upravo na ova dva osnovna načina.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?