Psihoterapija, metoda liječenja – 3. dio

U psihoterapiji, zadatak pacijenta je da odžaluje bolne trenutke svog života, što je moguće kroz povjerljiv odnos s terapeutom.

Autor Robert Berezin u svom članku objašnjava proces promjene tijekom psihoterapije navodeći dalje kao primjer pretpostavku da smo naučili svirati određeni akord, ali na nepravilan način i sada to želimo ispraviti. Ono što prvo moramo napraviti jest da ga prestanemo svirati na taj način.

Ponovo moramo vježbati kako držati ruku i prste i to na novi način koji je drugačiji od ranijeg. Ispočetka prolazimo čitav process uključujući bol u mišićima, nespretnost, spori napredak, no sada ipak lakše nego prvi put. Na taj se način uspostavlja nova neuromuskularna karta koja se razlikuje od prethodne. Kada prođemo čitav taj postupak, dođemo do toga da možemo automatski svirati. Možemo reći da se stara karta mozga više ne koristi, kako bi se stvorilo novo neuromuskularno iskustvo koje će se sada aktivirati.

Ako se vratimo na područje psihoterapije, odnosno na emocionalni rast i promjenu, taj je proces znatno kompliciraniji jer se postupak događa u amigdali i limbičkom sustavu, a promjena se nastavlja događati kroz osjećaje. Taj proces promjene možemo nazvati žalovanje. Nakon žalovanja može se nastaviti prema nečem novom i boljem.

U psihoterapiji, zadatak pacijenta je da odžaluje bolne trenutke svog života, što je moguće kroz povjerljiv odnos s terapeutom. Pacijent se susreće sa svojom boli s ciljem deaktivacije negativno povezanih mapa u mozgu.

Prema Elisabeth Kübler-Ross postoji nekoliko stupnjeva kroz koje osoba prolazi na putu odustajanja od starih obrazaca te prihvaćanju novih. To uključuje sljedeće faze: izazov i poricanje – spremni smo se otvoriti i ponovo proživjeti bol. U toj se fazi javljaju osjećaji bijesa na izvor loših iskustava. Osoba se osjeća tužno zbog gubitka starih problematičnih izvora sigurnosti; i konačno prihvaćanje da više ne živi svoj stari poznati identitet.

U okružju sigurne luke terapeuta jedan se obrazac polako razgrađuje, deaktivira, a nestaju simptomi i osjećaj patnje nastali starim obrascem. Tijekom terapije pacijent stvara i izgrađuje novi obrazac ​​povjerenja, pozitivnih emocija i privrženosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]