Rizik suicidalnog ponašanja i pokušaj suicida adolescenata

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Suicidalno ponašanje je rezultat vrlo složenog međudjelovanja psihičkih, društvenih i obiteljskih čimbenika. Pokušaj suicida je čin u kojem postoji svjesna namjera uništenja vlastitog života…

Suicidalno ponašanje je rezultat vrlo složenog međudjelovanja psihičkih, društvenih i obiteljskih čimbenika. Pokušaj suicida je čin u kojem postoji svjesna namjera uništenja vlastitog  života. Tijekom posljednjih nekoliko godina, suicidi se u svim razvijenim zemljama smatraju značajnim javnozdravstvenim problemima. Samoubojstvo je treći vodeći uzrok smrtnosti među mladima u dobi od 15 do 24 godine, a prema najnovijim podacima svaka dva sata jedna mlada osoba počini suicid.

Pokušaj suicida i suicid može se javiti u svako životno doba, a vrlo često se javlja u doba adolescencije. Adolescencija označava prijelaz iz djetinjstva u odraslu dob. Samoozljeđivanje u ranoj adolescentnoj dobi relevantan je pokazatelj psihičkog zdravlja kasnije u odrasloj dobi te predstavlja rizični čimbenik za suicidalno ponašanje i pokušaj suicida, s tim da je pokušaj suicida češći u ženskih osoba, odnosno adolescentica u dobi od 15 do 18 godina.

Brojni su rizični čimbenici koji mogu dovesti do samoubojstva mlade osobe, kao npr. raniji pokušaj suicida, suicid u obitelji, gubitak bliske osobe, gubitak prijatelja, razvod braka roditelja, prekid veze sa partnerom, društvena izolacija, anoreksija, bulimija, ovisnost o drogama i alkoholu (alkohol i droge smanjuju kontrolu nad vlastitim ponašanjem), izloženost nasilju u obitelji, školi ili društvu, školska sredina i neuspjeh u školi, rano iskustvo seksualnog zlostavljanja, odnosno roditeljskog zanemarivanja ili pripadnost LGB zajednici (lezbijke, gay, biseksualci). Pripadnici LGB zajednice izloženi su institucionalnim predrasudama, socijalnom stresu, socijalnoj isključenosti i homofobnom ponašanju, što dovodi do osjećaja straha i srama zbog vlastite seksualnosti i otvara mogućnost pokušaju suicida ili samom suicidu.

Osim nabrojenih egzogenih čimbenika, postoje i endogeni čimbenici, a to su prije svega razna mentalna oboljenja – depresivni poremećaji najčešći su faktor rizika. Osim depresivnih poremećaja, sa pokušajem suicida povezani su još i zlouporaba psihoaktivnih supstanci, panični napadaji, poremećaji ponašanja i shizofrenija. Adolescenti koji boluju od dugotrajnih depresija ili anorexie nervose obično promišljeno planiraju suicid, dok adolescenti sa impulzivnim suicidalnim ponašanjem nisu nužno depresivni, već pate od poremećaja pozornosti te se prema drugim osobama ponašaju impulzivno i agresivno.

Odnos između suicida i pokušaja suicida je kompleksan, pri čemu možemo razlikovati dva tipa samoozljeđivanja. Prvi tip je vezan za suicidalno ponašanje: adolescent skriva svoje ozljede i svoju psihičku bol od okoline. Drugi tip najčešće vežemo uz parasuicid: adolescent naglašava svoje ozljede i ne skriva ih od okoline, a samoozljeđivanje služi skretanju pozornosti na adolescentove probleme ili može biti u službi ucjene, te je najčešće ozbiljan poziv u pomoć.

Obzirom na zabrinjavajući trend porasta broja mladih osoba koje čine suicid potrebna je ozbiljna prevencija pokušaja suicida. Upravo razumijevanjem čimbenika koji mogu dovesti do samoubojstva mladih osoba otvaraju se brojne mogućnosti prevencije, slijedom čega bismo mogli spriječiti događaje koje ostavljaju brojne posljedice na obitelji  i na društvo u cjelini. Vrlo je važno ukazati adolescentima i djeci na potrebu prijavljivanja samoubilačkih izjava. Adolescenta koji je preokupiran mislima o suicidu, umiranjem te koji pokazuje znakove depresije i promjene u ponašanju, potrebno je saslušati sa razumijevanjem i empatijom. Od ostalih znakova upozorenja kod adolescenta mogu biti prisutni i poteškoće sa snom, gubitak zanimanja za svakodnevne aktivnosti, poklanjanje dragih osobnih stvari te rizično ponašanje.

Roditeljima adolescenata potrebno je ukazati na nužnost svakodnevne komunikacije sa djetetom. Također je nužno ukazati im na koje promjene u ponašanju djece i signale moraju obratiti pažnju, te ih potaknuti da kod adolescenata razvijaju samopoštovanje i stvaraju međusobni odnos povjerenja.

Zaključno je potrebno ponoviti da je kod pokušaja suicida naglasak na prevenciji suicidalnog ponašanja, pa je u tom pogledu potrebno intenzivirati educiranost profesionalaca i zadužiti ih da svoje znanje prenesu na druge stručnjake. Prilikom razgovora sa suicidalnom osobom, koji primarno ima terapijski cilj, potrebno je da osoba-stručnjak ostavi dojam da se o suicidalnoj osobi brine, da s njom suosjeća, da je razumije i da joj je sklona pomoći. Također je potrebno senzibilizirati stručnjake za psihosocijalnu pomoć, nastavnike, pedagoge, psihologe, svećenike i djelatnike javnog informiranja na problem suicidalnosti i informirati ih o načinima adekvatnog djelovanja. Potrebno je i utjecati na promjene životnih stilova i poticanje pozitivnog mišljenja. Javnost treba biti senzibilizirana na mogućnost suicidalnosti i upućena kako je prevenirati. Od stupnja povezanosti obitelji, škole i društvenih službi koje skrbe za adolescente, u konačnici će ovisiti i uspjeh rane prevencije suicidalnog ponašanja adolescenata.

Literatura:

  • Verner C., Razvojna psihopatologija i psihijatrija od dojenačke dobi do adolescencije, naklada Slap
  • Schleier J., Sve što trebate znat io tinejdžerskim samoubojstvima, Zagreb, Slovo 2
  • Stanić I., Prevencija samoubojstva maloljetnika, Napredak: časopis za pedagogiju, teoriju i praksu
  • Kocjan Hercigonja D., Folnegović Šmalc V., Prepoznavanje i rano otkrivanje i sprečavanje suicidalnosti

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Snimanje mozga

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Strah

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Depresija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Depresija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Depresija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?