Shizoafektivni poremećaj

Shizoafektivni poremećaj uključuje kombinaciju psihotičnih simptoma i simptoma poremećaja raspoloženja. Ovaj je poremećaj teško definirati upravo radi toga jer predstavlja kombinaciju nekoliko skupine simptoma…

Piše:Dr. Tihana Jendričko, psihijatrica iz KB Dubrava

Shizoafektivni poremećaj uključuje kombinaciju psihotičnih simptoma i simptoma poremećaja raspoloženja. Ovaj je poremećaj teško definirati upravo radi toga jer predstavlja kombinaciju nekoliko skupine simptoma čiji tijek može individualno varirati. Ako se ne liječi, obično dovodi do oštećenja svakodnevnog, radnog i obiteljskog funkcioniranja.
Shizoafektivni poremećaj se kao relativno novija dijagnostička kategorija navodi unazad nešto više od 10 godina, pa nisu dostupni detaljniji podaci o incidenciji ili prevalenciji u populaciji. Ipak, nešto se rjeđe javlja od shizofrenije, a češće od afektivnog poremećaja.

Kod ovog poremećaja uz psihotične simptome (halucinacije, paranoidne sumanute ideje, dezorganizirano mišljenje, itd.) prisutni su i simptomi poremećaja raspoloženja. Simptomi poremećaja raspoloženja su najčešće bipolarnog ili depresivnog tipa. Ove dvije skupine simptoma mogu se javljati istovremeno ili naizmjenično. Obično se izmjenjuju faze pogoršanja i poboljšanja. Dijagnozu treba postaviti samo kada su shizofreni i afektivni simptomi izraženi istodobno ili unutar nekoliko dana, unutar iste epizode bolesti. Kako često mogu biti prisutne suicidalne misli, potrebno je na njih obratiti posebnu pažnju.

Ako se ovaj poremećaj adekvatno liječi, tijek bolesti je povoljan, a moguće je izbjeći kronične komplikacije od kojih su najčešće razvoj shizofrenije, velikog depresivnog poremećaja, bipolarnog poremećaja, ovisnost o alkoholu ili psihoaktivnim tvarima te suicid. 
 
Kao i kod shizofrenije, govori se o genetskoj podlozi za razvoj poremećaja. Ne zna se točan mehanizam, no pretpostavlja se da je uključen disbalans serotonina i dopamina u mozgu. Od rizičnih čimbenika ističu se također intrauterina izloženost toksinima ili virusima.
Osnovu liječenja ovog poremećaja čini farmakoterapija, no isto tako su važne psihoterapijske i socioterapijske metode. Izbor liječenja ovisi o vrsti i težini simptoma, odnosno da li se radi o depresivnom, maničnom ili mješovitom tipu. Od lijekova se propisuju antipsihotici (najčešće klozapin, risperidon, olanzapin), stabilizatori raspoloženja (litij, divalproat, karbamazepin, valproat) i antidepresivi (citalopram, escitalopram, fluoksetin).
Općenito, osobe oboljele od shizoafektivnog poremećaja imaju bolju prognozu od oboljelih od shizofrenije, no nešto lošiju od onih s afektivnim poremećajem. Liječenje je dugotrajno, a prognoza se razlikuje od osobe do osobe.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]