Shizofrenia 4. dio

U akutnoj fazi bolesti najčešće su neophodni antipsihotici. Nakon što prođe akutna faza, osoba se može potpuno oporaviti te nastaviti normalno funkcionirati, odnosno ta epizoda može biti prva i jedina….

Piše: Dr. Tihana Jendričko, psihijatrica iz KB Dubrava

Liječenje shizofrenije

U akutnoj fazi bolesti najčešće su neophodni antipsihotici. Nakon što prođe akutna faza, osoba se može potpuno oporaviti te nastaviti normalno funkcionirati, odnosno ta epizoda može biti prva i jedina. No, najčešće ooboljela osoba doživi nekoliko epizoda tijekom života uz progresiju bolesti i posljedična oštećenja koja zahvaćaju ličnost i funkcioniranje. Isto tako vrlo često nakon akutne faze slijedi faza u kojoj dominiraju negativni simptomi.
U liječenju shizofrenije ključni su antipsihotični lijekovi. Ti lijekovi ponekad mogu izazvati nuspojave radi čega oboljele osobe razviju otpor prema njihovom uzimanju. Izbor lijeka ovisi o simptomimaa koji su izraženi, a način primjene (u tabletama ili u obliku injekcije) ovisi o tome da li bolesnik pokazuje suradljivost u liječenju ili ne. U slučaju pojačane uznemirenosti početno se uz antipsihotike mogu primijeniti benzodiazepini (npr. lorazepam).
Antipsihotici su se pojavili u medicini tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća. Važno je napomenuti da oni ne liječe bolest, no značajno pomažu u reduciranju smetnji. Prvi lijek, klorpromazin, bio je otkriven i primijenjen u liječenju shizofrenije slučajno, a ubrzo nakon njega pojavili su se drugi antipsihotici (haloperidol, flufenazin, tioridazin i drugi). Ovi su se lijekovi nazivali „neuroleptici“ zbog svoje učinkovitosti na pozitivne simptome (halucinacije, gubitak asocijacija, ambivalenciju i drugo), no često su izazivali neurološke nuspojave. Njihov je nedostatak i u tome što su manje učinkoviti kod gubitka motivacije i emocionalne zaravnjenosti.

Od 1989. godine, pojavom nove generacije antipsihotika, tzv. atipičnih antipsihotika, omogućena je manja pojava neuroloških nuspojava (tzv. ekstrapiramidne nuspojave). Prvi u ovoj skupini antipsihotika bio je klozapin, a zatim su slijedili i drugi (risperidon, olanzapin, kvetiapin, ziprasidon, aripiprazol). Iako su ovi lijekovi bolje podnošljivi i bolesnici ih puno bolje podnose, ipak mogu izazvati neke nuspojave. Danas se najčešće primjenjuje novija generacija antipsihotika. 

Može biti potrebno nekoliko tjedana nakon primjene lijeka da bi došlo do poboljšanja smetnji. Cilj liječenja je što bolje kontrolirati simptome bolesti s najmanjom mogućom dozom. Ponekad je potrebno isprobati različite lijekove u različitim dozama, kako bi se postigao željeni učinak, a ponekad su potrebne i kombinacije lijekova (s drugim antipsihoticima, antidepresivima ili anksioliticima).
Psihosocijalne metode liječenja su također vrlo važne u liječenju shizofrenije, a uključuju obiteljsku terapiju, trening socijalnih vještina, pomoć u profesionalnom osposobljavanju i podršku u pronalaženju posla te individualnu terapiju koja uključuje učenje o nošenju sa stresom i kako što ranije prepoznati znakove i simptome povratka bolesti. Edukacija o bolesti također je vrlo važna jer pomaže ne samo oboljeloj osobi kako što bolje razumjeti bolest i pristupiti liječenju, već daje podršku i obitelji. 

Nema sigurnog načina za prevenciju shizofrenije, no što se ranije započine s liječenjem, simptomi se bolje drže pod kontrolom, spriječava se razvoj komplikacija, a time i sama bolest ima bolju dugoročnu prognozu, odnosno spriječava se pojava novih epizoda.
Dakle, kako bi se smanjio rizik od pojave novih simptoma i epizoda, važno je izbjegavati sve vrste psihoaktivnih tvari, smanjiti izloženost stresu, dovoljno se odmarati te redovito i na vrijeme započeti s uzimanjem antipsihotične terapije. Isto tako važne su redovite kontrole kod liječnika i kontinuirano uzimanje medikamenata. Smanjenje doze ili izostavljanje lijeka moguće je jedino u dogovoru s psihijatrom.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]